10. listopad 2023.
Svjetski dan mentalnog zdravlja: Pravo, ne privilegija
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH ) na Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10. listopad, 2023. godine aktualizira temu "Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo" kako bi unaprijedili znanje, podigli svijest i pokrenuli akcije širom svijeta koje promoviraju i štite mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo svih ljudi.
"Naš um naša prava"
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je za obilježavanje 10. listopada ove godine odabrala slogan "Naš um naša prava", objavljeno je na stranici ZZJZKS.
Mentalno zdravlje je osnovno ljudsko pravo za sve ljude. Svi ljudi imaju pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. Ovo uključuje pravo na zaštitu od rizika za mentalno zdravlje, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu zaštitu te pravo na slobodu, neovisnost i uključivanje u zajednicu.
Dobro mentalno zdravlje je od ključnog značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Nažalost, svaka osma osoba u svijetu živi sa zdravstvenim problemima vezanim za mentalno zdravlje, koji mogu utjecati na njihovo tjelesno zdravlje, njihovu dobrobit, način na koji se povezuju s drugima i njihov život. Među najčešćim poremećajima, bez obzira na spol i dob, su anksiozni i depresivni poremećaji.
Na mentalno zdravlje svake osobe utječu mnogi faktori, posebno socijalni i okolinski tijekom životnog ciklusa među kojima su: siromaštvo, nezaposlenost, loše obrazovanje, organizacija društva, organizacija liječenja, stanovanje i kvaliteta stanovanja, zlostavljanje u djetinjstvu i odrasloj dobi, obiteljski odnosi, životne navike, radna okolina, fizičko i socijalno okruženje, socijalna podrška, stigma, izolacija i broji drugi faktori.
Predrasude
Mnogi od ovih faktora mogu se otkloniti i spriječiti politikama, akcijama i intervencijama na nivou zajednice i društva. Time bi se smanjio rizik za mentalne poremećaje i poboljšalo mentalno zdravlje.
Problemi vezani za mentalno zdravlje pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih. Procjenjuje se da blizu 1 milijarde ljudi širom svijeta živi s poremećajima mentalnog zdravlja, dok istovremeno relativno mali broj ljudi ima pristup kvalitetnoj zaštiti mentalnog zdravlja. Ljudska prava i osnovne slobode moraju biti preduvjet brige o mentalnom zdravlju i prvi korak za rješavanje nejednakosti, te eliminaciju stigme i diskriminacije osoba koje žive s poremećajima mentalnog zdravlja.
Usprkos naporima vlada, institucija i brojnih međunarodnih agencija, diskriminacija u pogledu mentalnog zdravlja, štetni stereotipi i stigma u zajednici, obitelji, školama, na radnom mjestu i dalje su prisutni u mnogim zemljama svijeta.
Brojni izvještaji Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava – OHCHR ističu da osobe s mentalnim zdravstvenim problemima i osobe sa psihosocijalnim invaliditetom doživljavaju nesrazmjerno veće stope lošeg fizičkog zdravlja i skraćenog životnog vijeka. Stigma je također značajna determinanta nemogućnosti pristupa cijelom spektru potrebnih usluga.
Potrebna su ulaganja i transformacija usluga u zaštiti mentalnog zdravlja kako bi se zaustavila rasprostranjena kršenja ljudskih prava s kojima se osobe s mentalnim zdravstvenim problemima i dalje suočavaju širom svijeta.
