Većina zemalja svijeta nema dovoljno zaliha krvi za spasonosne transfuzije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Globalne zalihe krvi za spasonosne transfuzije nedovoljne su za ispunjenje potreba i u većini zemalja u svijetu ih kritično manjka, pokazalo je novo istraživanje.

Prva detaljna analiza globalne opskrbe i potražnje krvi pokazala je da u 119 od 195 zemalja nema dovoljno zaliha za ispunjenje potreba bolnica, piše ScienceAlert.

Radi se o svakoj zemlji u srednjoj, istočnoj i zapadnoj subsaharskoj Africi, u Oceaniji (isključujući Australiju i Novi Zeland) i u južnoj Aziji. Njima skupno nedostaje oko 102 milijuna jedinica krvi.

Transfuzija krvi stup je moderne medicine kojom se godišnje spase milijuni života. No u zemljama s niskim i srednjim prihodima, mnogi bolnički pacijenti nemaju pristup pravovremenoj i sigurnoj opskrbi.

Diljem svijeta godišnje se donira više do 100 milijun jedinica krvi, ali 42 posto toga prikupi se u zemljama visokih prihoda, a u njima živi samo 16 posto svjetske populacije.

"Prijašnje studije fokusirale su se na sigurnost donirane krvi, poput rizika o prijenosu infekcija", rekla je hematologinja Christina Fitzmaurice sa Sveučilišta Washington.

"Ova naša prva je koja otkriva gdje su kritične nestašice i stoga, gdje vlade moraju uložiti najviše napora kako bi se donacije povećale", rekla, je, javlja Hina.

Da bi procijenili koliko je zaliha krvi potrebno nekoj zemlji, znanstvenici su izračunali koliko je jedinica potrebno za 20 različitih medicinskih situacija, uzimajući u obzir kolika je njihova učestalost u pojedInim regijama. Tako su za svaku zemlju mogli procijeniti razliku između opskrbe i potražnje i izračunati koliko im zaliha nedostaje.

Članak o tome objavili su u Lancetu.

"Što više ljudi dobiva pristup medicinskoj skrbi u zemljama niskih i srednjih primanja, potražnja za transfuzijama krvi samo će porasti i bez odgovarajuće financijske, strukturalne i regulatorne podrške, razlika između opskrbe i potražnje dodatno će se produbiti", kazala je Meghan Delaney iz Nacionalne dječje bolnice u Washingtonu.

Već sad je ta razlika prevelika. Procjenjuje se da je 2017. u svijetu na zalihama bilo 272 milijuna jedinica krvi, a potražnja je dosegla 303 milijuna jedinica. To znači da je svijetu ukupno nedostajalo 30 milijuna jedinica krvi, a u spomenutih 119 zemalja s nedovoljnom opskrbom taj je manjak iznosio 100 milijuna jedinica.

"Ako pogledate zemlje s visokim prihodima poput SAD-a, onkologija će biti glavni korisnik transfuzije. Ali u zemljama niskih prihoda nemaju kapaciteta za složene operacije", kaže Evan Bloch, patolog na Sveučilištu Johns Hopkins.

Gledajući razmjerno, Južni Sudan ima najnižu opskrbu krvlju, sa samo 46 donacija na 100 tisuća stanovnika. U apsolutnim iznosima najveća je nestašica u Indiji, gdje nedostaje 41 milijun jedinica krvi, odnosno potražnja nadmašuje opskrbu četiristo puta.

"U mnogim zemljama niskih i srednjih prihoda potrebna su strateška ulaganja i potpora vlada za sustavno unapređenje i proširenje opskrbe krvlju i razvoj alternativa transfuzijama krvi", zaključili su znanstvenici.