Istraživači znaju zašto
Zabrinjavajuće raste koncentracija alergena u samoj peludi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Neuobičajeno tople zime donose sve ranije i proljeće pa pelud već opako izaziva kihanje i grebanje očiju kod osoba koje pate od alergija.
Što uzrokuje sezonske alergije? Ukratko, botanički seks. Biljke ispuštaju pelud za reprodukciju, a vjetar, kukci, ptice i druge životinje prenose mušku pelud na ženske biljke. Taj intenzivan proces u prirodi utječe na imunološki sustav onih koji pate od sezonskih alergija nakon što udahnu, progutaju ili im koža dođe u kontakt s peludi. Uobičajeni simptomi uključuju kihanje, začepljenost nosa, curenje iz očiju i nosa, svrbež grla i očiju, piše Ordinacija.hr.
Zašto sezonske alergije počinju ranije i traju dulje?
Klimatska kriza i pelud povezani su, ponajviše zbog zagrijavanja. “Sezona počinje ranije jer proljeća dolaze ranije, a jeseni se odgađaju”, kaže Lewis Ziska, izvanredni profesor znanosti o zdravlju okoliša na Mailman School of Public Health na Sveučilištu Columbia.
''Zbog viših zimskih temperatura, drveće počinje cvjetati ranije, što znači da ispušta pelud rano u sezoni, a kako su i jeseni toplije biljke poput ambrozije cvjetaju kasno u jesen'', objašnjava Amir Sapkota, profesor i voditelj Odsjeka za epidemiologiju i biostatistiku na Sveučilištu Maryland School of Public Health.
Je li pelud intenzivnija zbog klimatske krize?
Zbog povećane količine stakleničkih plinova u atmosferi biljke uzimaju više ugljičnog dioksida, što potiče njihov rast i povećava proizvodnju peludi. Istraživanja hrasta i ambrozije pokazala su da CO2 također može utjecati na kemijski sastav peludi tako da povećava sadržaj alergena u samoj peludi.
''Pelud bi mogla biti gušća u smislu alergena. Dakle, manja količina peludi može izazvati istu reakciju koju ste imali na veću količinu peludi'', govori Ziska.
Utječu li promjenjivi obrasci kiše i oluje na sezonu alergija?
Oborine se povećavaju kao rezultat klimatske krize i mogu povećati izloženost peludi, uglavnom zbog lomljenja jednog peludnog zrna na više dijelova.
''Kad se spore peludi razgrade na manje dijelove, lakše ulaze u pluća, a vjetar nosi pelud sve dalje'', objašnjava Brooke Lappe, istraživačica na Rollins School of Public Health na Sveučilištu Emory.
U proljeće su veće mogućnosti i za jače grmljavinske oluje tijekom koje se pelud lakše rasprši i udahne. To dovodi do fenomena poznatog kao “astma s grmljavinom”, koja se povezuje s većim brojem posjeta bolnicama.
Pojačavaju li se neki drugi alergeni zbog klimatskih promjena?
Plijesan, cjelogodišnji alergen u zatvorenom prostoru, voli toplinu, vlagu i organske tvari na kojima raste. S povišenim temperaturama i oborinama sve su češći uvjeti koji pogoduju stvaranju plijesni.