Jedan TV program iz BiH ometat će 16 programa susjednih država

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Uvođenje digitalne tehnologije u jednoj državi nije posao koji je moguće uraditi za nekoliko dana. To je vrlo kompleksan posao za koji treba i nekoliko godina da se uradi. Nećemo stići. Suočiti ćemo se s određenim posljedicama i vidjet ćemo kako ćemo iz njih izaći'', izjavio je Siniša Petrović, pomoćnik direktora za radio frekventni spektar Regulatorne agencije za komunikacije.

U intervjuu za Radio Slobodna Europa, Petrović kaže kako od 17. lipnja BiH kao država ne može jamčiti dalje funkcioniranje bilo kojeg predajnika koji ne radi u skladu s međunarodnim sporazumima.

''Do sada su TV postaje radile i koristile frekvencije u skladu sa sporazumom iz davne 1961. godine. Pokazalo se da je od tada, pa do 2006. godine, došlo do nedostatka frekvencija za TV emitiranje jer je u međuvremenu nastao jako veliki broj televizija. Nakon vrlo intenzivnih pregovora 2006. godine dogovorila se nova globalna preraspodjela frekvencija. Potpisan je sporazum koji je potvrdio ravnopravan pristup radio-frekventnom spektru svih zemalja. On je rezultirao i određenim potrebama za drugačijim razmišljanjem'', kaže Petrović.

Pojasnio je kako je zbog potrebe da se na jedan način podijele frekvencije svim državama, jedan dio zemalja ostao bez određenog broja frekvencija, a drugi dio je dobio malo više.

''Onda se dogovorilo da jedini način za prevladavanje takvog problema jeste digitalizacija. To znači da se umjesto emitiranja jednog TV kanala, na jednoj frekvenciji, putem digitalne tehnologije emitira četiri, osam ili 16, u zavisnosti od tehnologije, TV kanala. BiH, kao i sve ostale zemlje, dobile su brojčano nešto manje frekvencija, ali u svojim kapacitetima izuzetno puno, ukoliko to iskoristimo u okviru digitalne tehnologije'', rekao je.

Petrović pojašnjava kako je od 17. lipnja 2006. do 17. lipnja 2015. dat je prelazni rok koji će u svom punom kapacitetu nastupiti 17. lipnja 2015., po čijim odredbama stoji da samo oni predajnici, koji ne budu pravili smetnju drugim korisnicima radio-frekvencijskog spektra, unutar i van zemlje, mogu nastaviti s radom.

''Gruba procjena, koju je Regulatorna agencija napravila, je da čak 80 do 85 posto predajnika ne radi u skladu sa sporazumom. To znači da će, ili smetati ili trpjeti smetnju, od digitalnih signala iz susjednih država'', rekao je i dodao kako će BiH smetati susjednim državama.

''Mi ćemo smetati susjednim državama, pogotovo što jedan naš TV program, koji će raditi na jednoj frekvenciji, istovremeno može ometati 16 programa koji budu emitirani na toj frekvenciji u susjednoj državi'', rekao je Petrović i dodao kako ne postoji nijedna država koja će prihvatiti bilo kakvu argumentaciju da BiH nastavi s radom i ometa njihovih 16 TV programa.

Kaže kako se ne može pretpostaviti koja će područja biti ponajviše pogođena ovakvim redukcijama te kako ''nemamo predstave o tome kakva je dinamika implementacije digitalnih planova svih zemalja koji se tiču i rada u BiH''.

''Možemo očekivati do poslije 17. lipnja legitimno počnemo primati zahtjeve za prestankom rada određenog broja predajnika. Druga stvar je da to zavisi od konfiguracije terena u BiH. Određena područja, više u središtu, su zaklonjena planinama. Moguće je da će u određenom vremenskom razdoblju takvi predajnici nastaviti s radom, ali je pitanje koliko će oni dugo nastaviti s radom, obzirom da i mi moramo početi s digitalnim emitiranjem. Cijela stvar se usložnjava. Od 17. lipnja, mi kao država, ne možemo jamčiti dalje funkcioniranje bilo kojeg predajnika koji ne radi u skladu s međunarodnim sporazumima'', rekao je Petrović.

Kaže kako digitalno emitiranje je takvo da javni servisi, ni TV postaje, neće moći pružati usluge digitalnog TV programa, što znači bolja kvaliteta slike i slično.

''Pitanje je radi li se međunarodna razmjena digitalnog prijenosa po odgovarajućim standardima ili ne. Sada sve to dolazi u pitanje jer nismo krenuli ni u osuvremenjivanje prijenosne i emisione mreže javnih servisa, ni u onom dijelu koji se zove digitalizacija komercijalnih televizije'', kaže i ističe kako je ''ono gdje je zastoj u cijelom procesu možda nepostojanje političkog konsenzusa''.

''Nedostatak političkog konsenzusa je posljedica i uzrok. Mogu pomisliti i shvatiti da je došlo do jedne kakofonije različitih tumačenja razloga zašto se ne želi ili želi ući u digitalno emitiranje koji, onima koji trebaju donijeti političku odluku o njegovom pokretanju stvara jednu nesigurnost prilikom donošenja odluka. Upravo nedonošenje takvog konsenzusa opet otvara dalje mogućnosti malverzacija, neimplementiranja, drugačijeg tumačenja međunarodnih obveza i svega ostalog'', rekao je pomoćnik direktora za radio frekventni spektar Regulatorne agencije za komunikacije.