Juka: Studenti će strane jezike moći studirati i jednopredmetno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Studenti Filozofskog fakulteta u Mostaru u novoj će akademskoj godini studij stranih jezika, njemačkog i engleskog, moći studirati i jednopredmetno, dok će se studij novinarstva moći studirati i dvopredmetno, kao i svaki drugi studij, najavila je u razgovoru za Fenu dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Slavica Juka.

„Kroz praksu smo uvidjeli potrebu, a to nam i Bolonja omogućava, da njemački i engleski budu i jednopredmetni, kao i da omogućimo studentima novinarstva kombinirati svoj studij s drugim studijima za koje imaju afiniteta. Tako će se novinarstvo moći studirati s engleskim, ili njemačkim jezikom, s filozofijom, povijesti ili s kroatistikom“, kazala je dekanica Juka.

Pojasnila je kako će se uvođenjem dvopredmetnog studija novinarstva podići kompetencije studenata, jer, kako je kazala, tržište rada stavlja pred nas nove izazove.

„Naš je cilj da, koliko je to moguće, odgovaramo, ne samo na zahtjeve tržišta rada, već i na interese naših budućih studenata“, kazala je Juka, dodajući kako je u tijeku i izrada eloborata o uspostavljanju još jednog doktorskog studija na Filozofskom fakultetu, a riječ je doktorskom studiju informacijskih znanosti.

Govoreći o upisu studenata na Filozofski fakultet u Mostaru, dekanica je kazala kako je za novu akademsku godinu predviđen upis 845 studenata na preddiplomskim studijima te 325 na diplomskim studijima.

„Trenutno na Filozofskom fakultetu u Mostaru, računajući i dislocirane odjele u Kiseljaku i Orašju, ima oko 5 000 studenata. Devedeset različitih programa realizira se kroz 13 studija na preddiplomskim i diplomskim, kao na poslijediplomskim i doktorskim studijima, a i kroz studij cjeloživotnog obrazovanja“, kazala je dekanica Juka, napomenuvši kako će cijena studiranja na Filozofskom fakultetu biti ista kao i protekle godine.

„Mislim da se podizanjem cijene studiranja ne rješava problem financiranja fakulteta. Pravi je odgovor u razvoju i u tom smislu naš je motiv otvaranje i nuđenje novih studijskih programa. Također, aktivno sudjelujemo u različitim domaćim i međunarodnim projektima i to su sve naši pokušaji kako bismo prevladali ovu ekonomsku situaciju ali i ostvariti svoju akademsku zadaću“, pojasnila je dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Slavica Juka.

Na novinarski upit koliko županije, koje su osnovale Sveučilište u Mostaru, financijski pomažu Sveučilištu, Juka je kazala kako obrazovni sustavi dijele sudbinu sredine u kojoj žive.

„Najlakše je kritizirati. Ne želim ništa kritizirati, možda bi se o tome moglo bolje čuti iz Rektorata, ali kao dekanica i članica Senata mogu reći da su se naše županije našle u jako teškim situacijama. Međutim, ono što je potrebno jeste da se financiranje Sveučilišta riješi sustavno, a ne kroz grantove“, mišljenja je Juka.

Na novinarski upit o tome je li Bolonjski proces podigao kvalitetu obrazovanja u BiH, dekanica Filozofskog fakulteta u Mostaru je kazala kako je na to vrlo teško odgovoriti, s obzirom da su visokoškolske institucije prepuštene same sebi u procesu realizacije tog procesa, dok država, koja je potpisala Bolonjsku deklaraciju, nedovoljno čini glede tog pitanja.

„Dobra strana Bolonjskog procesa je fleksibilnost te usklađivanje nastavnih planova i programa i njihovo osuvremenjivanje i odgovaranje zahtjevima, ne samo tržišta, nego interesu naših kandidata, naših budućih studenata. A, studentima je, svakako, sada lakše učiti i polagati ispite nego prije, međutim, zbog nedovoljne uloge države Bolonjski proces ne može skroz zaživjeti“, ocijenila je Juka koja se već pet godina nalazi na čelu Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Osvrćući se na svoj mandat kao dekanice, Juka je istaknula kako je za vrijeme njezina mandata učinjeno mnogo pozitivnih stvari, od nove fakultetske zgrade pa do pokretanja novih studija.

„U ovih pet godina maksimalno sam se trudila, a je li se moglo više učiniti teško je za reći."

Na koncu je dodala kako je posebno ponosna na činjenicu što je u zadnjih pet godina na Filozofskom fakultetu 20-ak osoba steklo zvanje doktora znanosti te što je uveden institut „drugog profesora“ koji, kako je kazala, sprječava mogućnost korupcije kod polaganja ispita.