Korištenje ortopedskih i drugih medicinskih pomagala problem za sve građane HNŽ-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Okrugli stol na temu "Rješavanje pitanja zdravstvene zaštite osoba s invaliditetom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), korištenja ortopedskih pomagala i nabavke lijekova s esencijalne liste lijekova u HNŽ-u, u okviru Lokalnog plana akcije u oblasti invaliditeta kao instrumenta" upriličen je danas u hotelu Bristol u Mostaru.

Organizatori okruglog stola su CSSP Berlin Centar za integrativnu medijaciju u BiH i Koalicija organizacija osoba s invaliditetom HNŽ "Zajedno smo jači".

Po riječima moderatorice okruglog stola i predsjednice Udruženja mladih "Ružičnjaka- Los Rosalesa" Jasne Rebac, na osnovu monitoringa koji je rađen 2014./2015. godine iskristaliziralo se da je zdravstvo najbolesnije u odnosu na usluge, obaveznu zdravstvenu zaštitu za osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na esencijalnu listu lijekova i korištenje ortopedskih i drugih medicinskih pomagala, naglašavajući kako to nije problem samo za osobe s invaliditetom, nego za sve građane HNŽ-a.

Današnja aktivnost je, kako je kazala, organizirana s ciljem da svi sudionici kažu je li ono što su osobe s invaliditetom prepoznale kao problem zaista problem koji ovdje egzistira ili je to možda nešto što osobe s invaliditetom misle da bi trebalo da ne bude problem, a trenutno za njih jeste problem.

Pojašnjavajući to, Rebac je kazala da korisnici ortopedskih pomagala, npr. korisnici invalidskih kolica izuzetno velike probleme imaju s rokovima korištenja takvih ortopedskih pomagala, s kvalitetom ortopedskih pomagala i nabavkom, dodavši kako djeca mogu koristiti samo jedne ortopedske cipele za godinu dana iako im za taj period naraste noga, ljeti im je u tim cipelama vruće, a nema šanse da ih mogu nabaviti više tijekom jedne godine.

''Na esencijalnoj listi u HNŽ se nalaze neki lijekovi koje ne možete dobiti u ljekarnama već vam nude zamjenske, koji su daleko jeftiniji, jer je sklopljen ugovor s dobavljačem pa se vjerojatno pogoduje dobavljaču iako to nije lijek koji vam liječnik propiše. Za osobe s invaliditetom koje uzimaju antiepileptike grozno je da se jedan duži vremenski period odgovarajući lijek prema toj osobi ne može naći u ljekarni već se nudi zamjenski, a tko imalo zna kakav je to problem zna da tu nema zamjenskog lijeka jer liječnik nakon dugog istraživanja zaključuju konkretan lijek koji odgovara takvoj osobi'', naglasila je Rebac.

Ona je istaknula kako kroz ovaj akcijski plan žele promjene, da osoba s invaliditetom utiče da dobije ortopedsko pomagalo prilagođeno njenim individualnim potrebama, odnosno da se na esencijalnoj listi lijekova nađu lijekovi u skladu s Federalnom listom lijekova.

Predstavnik Berlinskog centra za integrativnu medijaciju Emir Krehić kazao je kako je ovo već druga godina zaredom kako taj centar podržava Koaliciju nevladinih udruga "Zajedno smo jači" u njihovim nastojanjima ka boljoj komunikaciji s ministarstvima i Skupštinom HNŽ-a. Inače, CSSP Berlin Centar za integrativnu medijaciju svojim aktivnostima želi doprinijeti uspostavljanju dijaloga i dobrih partnerstava u Mostaru i HNŽ-u između vladinog sektora, nevladinih organizacija, privatnog sektora i građana.