Ministarstvo prosvjete RS i dalje negira naziv bosanski jezik

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i dalje odbacuju mogućnost da bošnjačka djeca u tom bh. entitetu mogu učiti bosanski jezik.

Nakon izjave visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka da ''Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisan u Parizu sadrži tekst Sporazuma na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku'' i da ''u skladu s tim, Mirovni sporazum priznaje ova tri službena jezika u BiH'', iz Ministarstva podsjeća da su, prema Ustavu RS-a, službeni jezici tog bh.entiteta: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda.

U priopćenju navode i da u četiri županije u Federaciji BiH u ustavima piše bošnjački jezik.

Podsjećaju i na stav Odbora za standardizaciju jezika Srpske akademije znanosti i umjetnosti da se jezik kojim govore Bošnjaci može zvati samo bošnjački po narodu, a nikako ''bosanski'' po državi.

''Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, sva djeca u Republici Srpskoj imaju jednaka prava i mogućnosti u obrazovanju, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture održali su niz sastanaka s roditeljima djece bošnjačke nacionalnosti, koja bojkotiraju nastavu u Republici Srpskoj, i ponudili im rješenja u skladu sa zakonom i u najboljem interesu djece'', stoji u priopćenju.

Tvrde da taj resor Vlade RS-a poštuje odredbe ''Plana provođenja privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika“ u osnovnim školama iz 2002. godine, kojim su, između ostalog, propisani uvjeti za izučavanje nacionalne grupe predmeta.

Nastava iz nacionalne grupe predmeta u Republici Srpskoj realizuje se u 21 osnovnoj školi, prema nastavnom planu i programu nekog od kantona iz Federacije BiH.

''Prema našim saznanjima, učenici srpske nacionalnosti u Federaciji BiH, posebno u županijama s bošnjačkom većinom, nemaju ista prava.

Izučavanje nacionalne grupe predmeta jedino je ispoštovano u Grahovu i djelimično u Drvaru. U drugim sredinama ili nema nacionalne grupe predmeta ili je to organizirano kao u Bosanskom Petrovcu, gdje se na kraju školske godine djeca opredjeljuju da li će im u knjižice biti upisana ocjena za srpski ili za bosanski jezik'', navodi se u priopćenju.