Zašto bakterije postaju sve opasnije i sve otpornije na antibiotike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znamo da se zbog pretjerane upotrebe sve se češće javlja otpornost na antibiotike. Ali malo se zna o tome na koji način i gdje se rezistencija javlja.

Nedavna studija pokazala je da 88 posto ljudi misli da se rezistencija javlja kada ljudski organizam postaje otporan na antibiotike. Ovo nije potpuno točno. Rezistencija se može dogoditi unutar našega tijela koje je domaćin mnogim bakterijama. Važna razlika je da se naš imunološki sustav ne mijenja nego su bakterije unutar organizma te koje su se promijenile, piše Telegram.hr.

Rezistencija na antibiotik javlja se zbog promjena u bakterijama na način da one počinju spriječavati antibiotik da bude efikasan. Promjene u bakterijama, znane kao “mehanizmi otpornosti”, dolaze u različitim oblicima, a mogu se prenositi i dijeliti između različitih vrsta bakterija, šireći problem.

Borba za hranu i prostor

Bakterije i gljivice koriste antibiotike kao oružje da bi ubile jedna drugu u borbi za prostor i hranu i to rade milijunima godina. To znači da su one naučile dolaziti u kontakt sa antibioticima iz okruženja u kojem se nalaze pa razvijaju i međusobno dijele otpornost na antibiotike.

Većina antibiotika koji se danas koriste, nastala je po modelu koji prirodno stvaraju bakterije i gljivice. Prije, ako bakterija ne bi u svom okruženju srela antibiotik na koji je razvila otpornost, mogla je izgubiti sposobnost dijeljenja mehanizama rezistencije. Ali danas, zbog pretjerane upotrebe antibiotika, bakterija susreće antibiotike cijelo vrijeme i tako uspijeva sačuvati, održati i prenijeti mehanizme otpornosti.

U današnje vrijeme bakterije prečesto susreću antibiotike u okruženju, kako u tlu tako i u našem tijelu i tijelu životinja. Bakterije otporne na antibiotike većinom prežive ove susrete i nastavljaju se multiplicirati na isti način.

Otporne bakterije

Rezultat toga je da su veće šanse da se ljudi zaraze bakterijom otpornom na antibiotik što povećava komplikacije, produljuje bolest, a može imati i smrtni ishod. Neke su bakterije prirodno otporne na određene antibiotike. Vankomicin npr ne može ubiti echerichiju coli, dok metronidazol ne ubija bakteriju bordetella pertusis koja izaziva kašalj. Zbog toga se za različite bolesti prepisuju različiti antibiotici.

Ali danas, bakterije na koje su prije djelovali određeni antibiotici, postaju na njih otporne. Ove se promjene mogu dogoditi na dva načina, genetskim mutacijama i horizontalnim transferom gena. Genetska mutacija nastaje kada se DNK bakterije koji pohranjuje informaciju i kod bakterije, nasumično promijeni ili mutira. Ako ova promjena pomogne bakteriji da preživi i dalje se razmnožava, bujat će i prerasti nepromijenjene bakterije.

Horizontalni transfer gena

Nasumična promjena bakterija desit će se sa ili bez pretjerane upotrebe antibiotika. Kako god bilo, promjene opstaju u bakterijskoj populaciji samo ako je antibiotik stalno prisutan u okruženju bakterije. Naša pretjerana upotreba antibiotika rezultira razmnožavanjem i održanjem ovih promjena.

Horizontalni transfer gena nastaje kada jedna bakterija preuzme mehanizam rezistencije na antibiotik od druge koja nosi određeni gen. To se događa između istih vrsta bakterija npr E.coli koja uzrokuje urinarne infekcije i E.coli koja izaziva trovanje hranom, ali i između različitih vrsta bakterija kao E.coli i MRSA-e.

Horizontalni transfer gena može se desiti i između prirodno prisutnih bakterija i onih koji izazivaju bolest u našim crijevima. Tako se naša crijeva mogu postati izvor gena na rezistenciju na antibiotike. Zbog toga je važno uzimati antibiotike samo kada ih trebamo. Bakterije mogu prenijeti više mehanizama rezistencije odjednom i tako postati otporna na mnoge vrste antibiotika u vrlo kratkom vremenu.