Zaključak
Bez medijske pismenosti nije moguće razviti kapacitete kritičkog razmišljanja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Bez medijske pismenosti građana nije moguće razviti kapacitete kritičkog razmišljanja'', rečeno je na okruglom stolu "Značaj medijske pismenosti u Bosni i Hercegovini" kojeg su danas u Sarajevu u okviru Europskog tjedna medijske pismenosti organizirali EU info centar, Fakultet političkih nauka u Sarajevu i Mediacentar.
Svima isti pristup
Glasnogovornica Delegacije Europske unije u BiH Jamila Milović-Halilović podsjetila je da još od ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća EU pokušava građanima omogućiti jednak i neometan pristup informacijama bez obzira na obrazovni status.
Pročitajte još
Naglasila je da također pokušavaju ojačati kapacitete kritičkog mišljenja kako bi građani mogli prepoznati što od medijskih sadržaja da prihvate kao točne ili ispravne.
Smatra da se medijske poruke ne mogu prilagođavati novim sredstvima komunikacija, već da je potrebno izmijeniti cjelokupni mentalni sklop i način razmišljanja. To je moguće, mišljenja je, samo neprestanim ulaganjem u usavršavanje, obrazovanje i čitanje.
Dodala je da je jako malo urađeno u BiH kada je riječ o medijskom opismenjavanju šire javnosti te da je prema istraživanjima Javnog instituta za otvoreno društvo u Sofiji, BiH na samom dnu liste.
Krive odluke zbog nepismenosti
Izvršna direktorica Mediacentra Maida Muminović kazala je da u BiH ne postaje egzaktna istraživanja o razini medijske pismenosti bilo kojih skupina građana te da se nikada nije sistemski ulagalo u razvijanje informacijske pismenosti niti je adekvatno adresirano kroz obrazovni sistem.
Kao posljedice medijske nepismenosti navela je činjenicu da građani donose određene odluke, glasaju za neku političku stranku ili kupuju neke proizvode, nerazumijevajući dovoljno da izvori informacija nisu uvijek vjerodostojni ili dobronamjerni.
Rukovoditelj Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Emir Vajzović kazao je da je medijska nepismenost građana globalni problem, a kao negativan primjer je naveo plasiranje dezinformacija i manipulacije informacijama u slučaju Brexit.
'Bujica'
Mišljenja je da obični građanin u digitalnom dobu nije dovoljno informiran, obrazovan i obučen da bi mogao savladati 'bujicu' informacija.
Naglasio je da to nije komunikološki problem, već i politološki, sociološki i psihološki, te da državne strukture moraju shvatiti značaj medijske pismenosti, kako bi uložili u kadrove koji će djelovati u obrazovnom sistemu.
Cilj Europske sedmice medijske pismenosti, nove inicijative Evropske komisije, je da osvijesti građane o važnosti te teme širom Europe i predstavi inicijative i projekte koji se tim i bave.
