Mladi biraju srednje škole i fakultete čije će im diplome pomoći nakon što napuste BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zakonski propisana minimalna satnica u Njemačkoj će od 1. listopada iznositi 12 eura, a ide se korak po korak, s trenutačnih 9,82 eura po satu do 10,45 eura od 1. srpnja te konačne brojke od spomenutih 12 eura.

Uz to, očekuju se veći troškovi plaća za poslodavce, veće cijene roba i usluga, ali nove njemačke vlasti tvrde da će upravo ovakva mjera osnažiti socijalnu državu i omogućiti zaposlenicima primjerenije sudjelovanje u društvenom životu.

Argumenti pobjeđuju

A što će to donijeti za države poput BiH? Nažalost, odluku dijelu preostalog stanovništva da krene trbuhom za kruhom. Već je siječanj donio nova iseljavanja i početak negdje drugdje, daleko od zemlje u kojoj kriza nikako da se ublaži.

O iseljavanju iz BiH nedavno se razgovaralo u emisiji Kontekst AJB-a. Svoje viđenje situacije iznijela je i Smiljana Vovna, profesorica sociologije u Tuzli.

''Kada razgovaram s učenicima, mladim osobama, jako često ostajem i bez argumenata kada me upitaju što bih ja uradila da sam na njihovom mjestu. Pokušavam objasniti da je u životu važnije biti optimist i gradim taj optimizam i na ovoj našoj državi koju moramo voljeti i cijeniti, ali to domoljublje opada kad se njihovi argumenti iznesu. Otprilike pola milijuna ljudi se iselilo u poslijeratnom razdoblju, to je posljedica svega onoga što se događalo poslije rata i ovog što se događa danas. Mladi napuštaju ove prostore jer neki socijalni status ne mogu ovdje ostvariti, a on podrazumijeva normalno radno mjesto i normalna primanja od kojih mogu živjeti i zadovoljiti svoje potrebe. Mladi ne osnivaju ni obitelji što je često razlog ovog našeg demografskog pada, tu je i izostanak prilike da se mladi ljudi dokažu da mogu napredovati, a ovdje je napredak moguć s iskaznicom koja potvrđuje pripadnost određenoj političkoj stranci. Sve ovo su neki socijalni razlozi zbog kojih mladi ljudi odlaze...'', naglašava profesorica Vovna.

Da je BiH među najpogođenijima, ali i da sve zemlje zapadnog Balkana muče isti problemi, istaknuo je nedavno ugledni profesor Ilir Gedeshi, piše Večernji list.

''Sve zemlje zapadnog Balkana su različitim intenzitetom pogođene emigracijom. Glavni razlozi su ekonomski, no sve više su i socijalni'', istaknuo je Gedeshi, inače profesor ekonomije iz Tirane.

Redovi ispred veleposlanstava u BiH, povećan broj prijava za polaganje stranih jezika, intenzivna potraga za radnicima, mladi koji se upisuju u srednje škole i na fakultete koji će im pomoći u inozemstvu... Sve to pokazuje koliko je maha uzelo iseljavanje.

Samir Beharić, član Upravnog odbora WBAA, regionalne organizacije koja okuplja državljane šest zemalja zapadnog Balkana koji su studirali izvan BiH, govori da je primjetno da mladi ljudi koji su prije nekoliko godina tražili stipendije za studij u inozemstvu, preko Facebook grupe “Odliv mozgova” čiji je on administrator, danas traže poslove u inozemstvu.

''Kao što su bili uspješni u pronalasku stipendije, ne sumnjam ni u njihov uspjeh dolaska do posla u inozemstvu. Ono u što sumnjam je namjera i sposobnost vladajućih političkih elita da ‘odljev mozgova’ pretvore u ‘cirkulaciju mozgova’, te da zadrže visokoobrazovane mlade ljude koji posjeduju suvremena znanja, vještine i sposobnost da od Bosne i Hercegovine naprave zemlju po svojoj mjeri'', istaknuo je.

Ranjivost društva

Njemačka pak ne namjerava odustati od uvoza radnika, što je nedavno komentirao i prof. dr. Tado Jurić.

''Europa je jedini kontinent koji bilježi pad broja vlastite autohtone populacije. Europljani su se usmjerili na stvaranje stvari umjesto na stvaranje ljudi pa im sada nedostaju ljudi da stvaraju i konzumiraju njihove stvari. Njemačka “baby boom” generacija odlazi u mirovinu ostavljajući milijune upražnjenih radnih mjesta.

Prema svim projekcijama, jezgra EU-a ne namjerava odustati od uvoza radne snage s periferije kao ključne mjere u pomlađivanju svog stanovništva. Ovi trendovi imaju izrazito negativne posljedice za članice iz kojih se izvlače društveni resursi. Kad se uzme u obzir da Njemačka očekuje pad radne snage za 37 posto u 10 godina (16 milijuna radnika), neupitno je da će to utjecati na zemlje zapadnog Balkana kao vodećih izvoznika radne snage u Njemačku. Uvučena u globalizacijske procese, tranzicijska društva postala su još ranjivija'', kazao je među ostalim Jurić.