Mostar: 104 djece ispisano iz vrtića, a nova djeca se ne mogu primiti zbog mjera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sveukupno 104 djece se ispisalo iz gradskih vrtića na području Mostara od početka zakašnjele pedagoške godine u rujnu.

Dok je u vrtićima zacementiran broj od devetero djece po skupini, nadležni ne odgovaraju pozitivno na brojne apele koje su uputili roditelji te javne ustanove Dječji vrtići i Ciciban, broj djece u vrtićima se smanjuje, a liste čekanja postaju veće.

Velik broj ispisane djece

''Problem je što nikog novog ne upisujemo, ispisalo se dosta djece. Trenutno imamo oko 404 djece, a startali smo s 448, dakle od devetog mjeseca se ispisalo 44 djece'', rekla je za Bljesak.info Danijela Kegelj, direktorica JU Dječji vrtići.

Kaže, da se prave liste čekanja, ali radi ovih mjera novu djecu ne mogu primiti. Neki roditelji su iskoristili i mogućnost 'čuvanja mjesta'.

''Liste čekanja za upis se pune, ne možemo novog primiti pa to roditeljima stvara nezadovoljstvo, ali nije do nas, već ne smijemo probijati ovaj broj, iako nam to stvara velike poteškoće u radu'', kazala je Kegelj.

Direktorica J.U. Ciciban, Dženana Šegetalo se slaže s Kegelj, govoreći kako se nadaju da će se broj djece po skupinama povećati.

''U JU Cicban se ispisalo 60 djece, imamo djecu koja su na listi čekanja i zbog ovakve situacije i neodobravanja nadležnih institucija, ne možemo sada primiti tu djecu koja su na listi čekanja. Iako imamo mjesta, sada svi čekamo i sve zavisi kako će se situacija odvijati i hoće li biti neke podrške. Imamo i roditelje koje plaćaju čuvanje mjesta za dva mjeseca'', kaže Šegetalo.

Zahtjev osnivača

Nada se, dodaje, kako će njihov osnivač Grad Mostar isto pokušati uputiti određen zahtjev prema institucijama da vide može li se ikako ovaj problem, s kojim se susreću obe javne ustanove dječjih vrtića, riješiti.

S obzirom da se vrtići financiraju od roditeljskih uplata, a djece je manje, Pegetalo i Kegelj kažu da ih Grad Mostar kao osnivač vrtića, financijski podržava.

Božo Ćorić, načelnik odjela društvenih djelatnosti Grada Mostara za Bljesak.info je rekao kako su iz Grada uputili dopis resornom Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu zdravstva, te njegovom Kriznom stožeru.

''Vrtiće financijski pomažemo i svaki mjesec je raziličito koliko im dajemo novca, ovisno od toga koliko djece im se ispisalo i koliko im se financijska struktura promijenila. 'Držimo ih na životu' da vrtići mogu normalno funkcionirati ni na štetu uposlenika, djece i roditelja. Škole i vrtići su sigurno od korona. Što se tiče dopisa, upustili smo dopis resornim ministarstvima u nadi da se ovaj problem može riješiti. Kada je u školama broj djece podignut s 15 na 18, nejasno je zašto je broj djece po skupini u vrtićima ostao devet. Kakva je razlika između škola i vrtića? Nadamo se da ćemo dobiti pozitivan odgovor i da će se broj djece povećati, da ne bi došlo do ugrožavanja rada ovih ustanova, na zadovoljstvo svih i vrtića i roditelja'', kazao je Ćorić dodajući kako radnici u vrtićima 'padaju s nogu' od umora jer rade duple smjene.

Vrtić ne može online

''Vrtićima ništa nije najavljeno'', rekla je Kegelj komentirajući najnovije mjere, koje je županijski Krizni stožer Ministarstva zdravstva donio prije dva dana.

''Roditelji rade, vrtić je potreban. Što se tiče preporuke da nastava djeci ide online, na nas to može utjecati jedino tako da roditelji koji imaju i vrtićku djecu neće slati u vrtić, ali ne mora značiti'', rekla je Kegelj.

Ćorić je kratko prokomentirao da vrtići ne mogu raditi online i da roditelji imaju potrebu za upisom u vrtić, jer većina djece pohađa vrtiće prvenstveno zbog boravka, pa tek onda zbog obrazovno-odgojnog karaktera.

''Ove nove mjere koje se pokušavaju nametnuti nemaju smisla, ne može se djecu zakidati za obrazovanje i socijalizaciju, u bilo kojem smislu. Iskreno, nadam se da se mjere neće odnositi ni na vrtiće. Moje dijete ide u vrtić jer nemam dostupan 'baka i deka servis', ako u kojem slučaju dođe do zatvaranja vrtića ja i muž možemo dati otkaz, spakovati kofere i otići s obitelji u neki europski grad koji neće sotonizirati škole i vrtiće i gdje neću morati stajati s upitnikom iznad glave i pitati se hoće li danas moje dijete u vrtić i tko će ga čuvati, ako vrtić zatvore jer se netko sjetio da 'djeca šire zarazu''', kaže nam jedna majka vrtićkog djeteta, ogorčena zbog cjelokupne situacije od samog početka, počevši s kašnjenjem polaska u vrtiće zbog prebacivanja odgovornosti nadležnih.

Apel roditelja

Valja podsjetiti i da su roditelji vrtićke djece pisali apel i peticiju u kojima je navedeno da roditelji preuzimaju punu odgovornost za zdravlje njihove djece, tražeći da djeca u vrtićke skupine krenu s punim kapacitetom, jer smatraju da dosadašnja postupanja od nadležnih organa nisu bila pravovremena niti usklađena sa stvarnim potrebama roditelja i djece.

Roditelji su preko vrtića zatražili i pomoć Institucije ombudsmena za ljudska prava o trenutnoj situaciji. Oni su pak tražili objašnjenje nadležnih, a zakašnjele odgovore koje su dobili i dalje ne ulijevaju nadu, jer i Ministarstvo obrazovanja HNŽ i Krizni stožer Ministarstva zdravstva smatraju da se mjere o broju djece ne mogu mjenjati, s tim što je Ministarstvo obrazovanja napisalo da se suosjeća s roditeljima i poziva ih na solidarnost.

Valja podsjetiti da su u cijeloj ovo sagi, od samog početka Županijsko Ministarstvo zdravstva koje rukovodi Kriznim stožerom i Ministarstvo obrazovanja cijelo vrijeme prebacivali su lopticu odgovornosti s jednih na druge. 

Dakle, Krizni stožeri ministarstva zdravstva (i Federalni i županijski) mogu izdavati naredbe samo zdravstvenim ustanovama. Drugim ustanovama van svoje nadležnosti, kao što su vrtići i škole, mogu samo dati preporuke, koje resorna ministarstva mogu prihvatiti, odbiti ili prihvatiti dijelom.

Točnije, ministrova (u ovom slučaju ministra obrazovanja u HNŽ-u) je zadnja, jer je to isključivo njegova nadležnost.