Tihe pripreme?
Zašto se prikupljaju podaci o tehničkoj opremljenosti učenika?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Roditelji su u strahu da se 'potajno' sprema online nastava, jer su se u školama od učenika traže informacije o tome tko nema računalo ii laptop te pristup internetu.
Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja u HNŽ-u, za Bljesak.info je potvrdio informaciju da je po školama stigla obavijest da se jave oni koji nemaju tehnička pomagala, te da se ovi podaci, koliko je upoznat prikupljaju u cijeloj Federaciji, ne samo u Mostaru i HNŽ-u.
Djeca odgovornija nego na početku
''To bi trebala biti neka donacija, ne znam pojedinosti, ali sve što se se radi da bude dobro i u interesu djece, vrijedno je hvale. Sada je vrijeme prikupljanja podataka, da svi koji nemaju da se mogu javiti, da svi učitelji odnosno djeca koja do sada nisu imala tehnička pomagala, ako dođe do, ne daj Bože, online nastave imaju ta pomagala koje bi koristili i pratili nastavu'', kaže Lauš, tvrdeći kako su, što se pandemije tiče škole najsigurnije mjesto jer rijetko se dogodilo da se učenik zarazio u školi.
''U školama smo toliko odgovorni da su djeca odgovornija nego na početku. U školi držimo do mjera koje su dane, ali imamo problem što djeca od kuće donesu zarazu, pa ima i pozitivnih i izolacija, ali svakako, nastava se po meni treba odvijati klasično'', kaže Lauš, dodajući da trenutno rade anketu s učiteljima da vide i njihovo mišljenje, iako se ono, kaže, već zna.
''A mislimo na djecu, pored zdravlja naravno, najbolje bi bilo da se nastava izvodi u školama. Jer ako pređemo na online izgubili smo i godinu i generaciju. Inicijalni ispiti na početku godine pokazali su koliko je praznine ostalo kod djece i koliko se gradiva nije usvojilo. Dajte da napravimo sve da djeca idu redovno na nastavu u školu'', rekao je Lauš, jer ovo što smo do sada imali, slanje materijala preko platformi i vibera, nije online nastava.
Podsjetimo, ranije smo pisali, da ako dođe do online nastave to netko treba platiti i roditeljima i nastavnom osoblju, jer u konačnici, osnovno obrazovanje je obvezno i besplatno za sve.
Roditelji neće pristati
Podsjetimo, Lauš je ranije za naš portal rekao da roditelje treba saslušati, a obrazovanje na daljinu treba izbjeći pod svaku cijenu.
''Sve treba napraviti maksimalno sve iskoristiti da ne dođe do online nastave. Ja osobno najviše zagovaram da ne bude online nastave, nisam protiv rada na daljinu ali mi nemamo uvjete za takvu nastavu ni učitelji ni djeca. Posebice tada su učitelji preopterećeni, a najopasnije je što nastavom na daljinu uvodimo roditelje u proces rada'', rekao je tada Lauš.
Inače, dok rade kafići i klubovi, djecu se kako se čini 'na silu' pokušava poslati na online platforme, onemogućujući im druženje i socijalne kontakte. Roditelji u Mostaru i ostatku županije su se angažirali i prosvjedima, peticijama i zahtjevima, rade sve što je u njihovoj moći da ne dođe do nastave na daljinu, jer ipak kako kažu socijalizacija je najvažnija. No na brojna postavljena pitanja roditelja, Ministarstvo obrazovanja znanosti kulture i sporta HNŽ-a odgovara šutnjom i slijepim kopiranjem mjera koje donese Krizni stožer ministarstva zdravstva HNŽ-a, bez prilagođavanja situaciji i školama na terenu.
Iz Udruge Naša djeca 2014 kažu za Bljesak.info kako nikako neće pristati na to da djeca pohađaju online nastavu.
''Od početka se protivimo neurednim mjerama u školstvu koje su donesene bez prevelike analize stanja na terenu. Pobunili smo se prvenstveno radi uvođenja online nastave i ne odustajemo od toga. Smatramo da je obrazovanje valjano samo ako se provodi u učionicama i da stavljanje djece pred računala, tablete i mobitele nanosi više štete nego koristi. I to nije naš hir niti izmišljotina, to tvrde i veći stručnjaci od onih koji propisuju mjere, a da nikome ništa ne govore. Spremni smo pozvati roditelje na bojkot online nastave u standardnom epidemiološkom okviru od 14 dana, jer nažalost prosvjed na kojem nas je podržalo preko 600 roditelja, a kojim smo tražili samo sastanak i razgovor o svim problemima, očito nije imao nikakvog utjecaja na ponašanje odgovornih“ kažu iz ove udruge.
Djeca i maske
Upozoravaju da kad su u prethodnom periodu tražili da se nose maske kako bi se izbjegle izolacije, onda im je gospodin Avdić rekao da djeca nisu sposobna voditi brigu o higijeni maske i ispravno je koristiti, a sada odjednom maska neupitno postaje obavezna, premda se u praksi i dalje i pored održavanja distance ne tumači kao sredstvo protiv izolacije kompletnog razreda.
Naime, Krizni stožer Ministarstva zdravsta, rada i socijalne skrbi HNŽ-a u svojim je Revidiranim preporukama od 21. 9. 2020. naveo bliski kontakt kao „Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta bez korištenja zaštitne maske i Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta bez korištenja zaštitne maske“, pa bi se onda takvo tumačenje trebalo konzistetntno provoditi i u slučaju djece i u svim školama na području županije. Upozoravaju i kako je i odluka o maskama djeci iznad četvrtog razreda prihvatljiva u datim okolnostima samo ako će se u skladu s navedenim preporukama korištenje maske zaista tumačiti kao zaštićeni kontakt i onda se neće cijele skupine i razredi slati u izolaciju.
''Školstvo treba vratiti u normalno stanje'', poručili su.
Roditelji okupljeni oko Udruge 'Naša djeca 2014.' jučer su pozvali Ministarstvo obrazovanja HNŽ-a da ne dopusti zatvaranje škola u HNŽ-u. Šteta koja je djeci nanesena nastavom na daljinu krajem prošle školske godine i eventualnim povratkom na isto neće se sanirati generacijama, rekli su roditelji.
Šteta zdravlju djece
Valja podsjetiti da je Udruga roditelja Naša djeca 2014 provela peticiju u kojoj su tražili podršku, govoreći kako je nastava na daljinu prihvatljiva isključivo u slučaju opće karantene koja je uslijedila nakon prosvjedne šetnje pod nazivom "Socijalizacija, a ne ekranizacija".
Pročitajte još
Rijetko tko spominje koliko razdvajanje učenika i ekranizacija prave štetu zdravlju djece.
''Majka sam. Ništa bolja niti gora od ostalih. Jednako brinem za fizičko i mentalno zdravlje svog djeteta, kako u COVID-u tako i mimo njega. Referirajući se na potonje, moje dijete pohađa osnovnu školu koja nema psihologa. COVID je rezultirao mnogim poteškoćama tako i onom s kojom se susreće moje dijete. Famozno 'novo normalno' je za njega postala svojevrsna trauma. Inače je teško uklopljive socijalne prirode i fokus koncetracije je ravan nuli. Tijekom on-line nastave stvari su izmakle kontroli i ni sami ne znamo kako će prebroditi poteškoće ovakve nastave'', napisala nam je jedna zabrinuta majka, govoreći da su pokušavali sve da pomognu svom djetetu posljedice online nastave budu što manje, naravno privatno plaćajući psihologe i terapute jer se obrazovne institucije time ne žele baviti.
