(Ne)znanje
PISA test: Sarajevski učenici "kaskaju" dva razreda u odnosu na vršnjake iz regije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Učenici iz Kantona Sarajevo (KS) su na PISA testiranju o znanju i vještinama postigli oko 20 bodova više u odnosu na nacionalni prosjek, ali su ti rezultati i dalje ispod regionalnog prosjeka, prenosi Anadolu Agency (AA).
U organizaciji Ministarstva za obrazovanje, znanost i mlade KS danas je organizirano javno predstavljanje rezultata PISA testiranja u Kantonu Sarajevo kojem su prisustvovali i direktori sarajevskih osnovnih i srednjih škola.
Ovo međunarodno istraživanje koje od 1997. godine provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenje znanje i vještine petnaestogodišnjaka s ciljem usmjeravanja politika obrazovanja jednog društva.
Po prvi put je i BiH bila dio tog istraživanja, testirano je 6.480 učenika u 213 osnovnih i srednjih škola u BiH. U Kantonu Sarajevo testiranje je vršeno u 15 srednjih i devet osnovnih škola, ocjenjujući stepen tri vrste pismenosti učenika: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu.
Pokazalo se da su učenici iz Kantona Sarajevo postigli oko 20 bodova više od nacionalnog prosjeka, točnije 416 bodova iz prirodoslovne pismenosti, 423 iz matematičke pismenosti te 428 boda iz čitalačke pismenosti.
Uprkos ovim rezultatuma, oni su i dalje ispod regionalnog i prosjeka OECD-a.
Kako je istaknuto, sarajevski učenici "kaskaju" dva razreda u odnosu na svoje vršnjake testirane u drugim državama.
Ministrica za obrazovanje, znanost i mlade KS Zineta Bogunić dobijene rezultate je ocijenila kao vrlo loše, ali i istaknula važnost ovakvih istraživanja u svrhu strateški smjernica reformi u obrazovanju.
"Svaka zemlja izdvoji oblast koju će proanalizirati i na osnovu koje će planirati i poduzimati mjere kako da poboljša obrazovanje. Nama je ovo prvi put da se nalazimo u ovom istraživanju i to je veliki iskorak i iz toga ćemo naučiti šta treba da radimo dalje", istaknula je Bogunić
Direktorica Centra obrazovnih incijativa Rada Rangelov Jusović podcrtala je važnost edukacije nastavnika, njihovog profesionalnog razvoja i podizanja nastavničkih kompetencija.
Prisutnima se obratio i Namir Ibrahimović, voditelj kurikularne reforme u KS, koji je istaknuo kako se već počelo raditi na promjeni paradigme obrazovanja u kojoj je do sada referentan bio sadržaj, a ne ishodi učenja.