Prije 355 godina osnovano je Sveučilište u Zagrebu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi (najstarije hrvatsko sveučilište uopće je ono u Zadru iz 1396., no nije imalo neprekidno djelovanje).

Povijest zagrebačkog sveučilišta počinje prije 355 godina, 23. rujna 1669. kada je diplomom cara Leopolda I. zagrebačka Isusovačka akademija uzdignuta na status sveučilišta.

Hrvatski Sabor diplomu je potvrdio na zasjedanju 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga se obilježava Dan Sveučilišta.

Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo godine 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova.

Pravi počeci visokog školstva javnog karaktera javljaju se 1607. godine otvaranjem isusovačke gimnazije na kojoj je započeo spomenuti filozofski studij 1662. godine.

Isusovci su upravljali zagrebačkim sveučilištem više od stotinu godina, sve do 1773., kada papa Klement ukida taj red (obnovljen je 1814. godine).

Godine 1776. Marija Terezija dekretom osniva zagrebačku Kraljevsku akademiju znanosti (lat. Regia Scientiarum Academia) s tri studija: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Ta Akademija je 1850. godine ukinuta, ali djeluje kao Pravoslovna akademija sve do osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu. 

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije.

Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.

Car Franjo Josip potpisao je godine 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je zaslugom bana Ivana Mažuranića dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874. godine.

Na osnovi toga svečano je 19. listopada 1874. otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu. Vladar je odredio da ga kod svečanosti otvorenja zastupa ban Mažuranić. Tom je prigodom izrađena Spomenica s potpisima uglednika, profesora i studenata.

Nakon Prvog svjetskog rata otpočeo je trend osnivanja većeg broja fakulteta na Sveučilištu.

Sveučilište u Zagrebu danas čine 29 fakulteta, 3 akademije, jedan interdisciplinarni studij i jedan sveučilišni centar, te Sveučilišni računski centar i studentski centri u Zagrebu, Sisku i Varaždinu.

Godine 1999. na sjednici Senata Sveučilište je odlučilo uvesti Europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System - ECTS). Godine 2001., nakon pristupa Hrvatske Bolonjskoj deklaraciji, ovaj je sustav prihvaćen na svim sveučilištima u Hrvatskoj.