Profesori traže jesenji raspust po uzoru na Srbiju i Hrvatsku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samostalni sindikat srednjih škola RS službeno je zatražio od nadležnih uvođenje jesenjeg raspusta u školski kalendar u trajanju od jednog tjedna.

Predsjednica tog sindikata Marica Đervida, inače profesorica u Gimnaziji Banja Luka, za Fenu kaže da bi time učenicima bilo znatno lakše da svadavaju gradivo čime bi krajni rezultat bio koristan za cijelo društvo.

''Prvo polugodište traje puna četiri mjeseca, od 1. rujna do kraja prosinca. Vjerujte, mi taj prosinac odradimo na škrge. Zašto. Pa, zato što nakon rujna kada djeca uče novo gradivo slijede provjere znanja, usmena i psimena, a oni imaju i po 15 predmeta. I taj tempo onda traje sve do Nove godine, kada je i sezona virusa, pa djeca, ali i nastavnici, češće izostaju s nastave'', objašnjava Đervida.

7 dana u listopadu ili studenom

Zato bi, kako kaže, sedam dana predaha u listopadu ili studenom svima dobrodošlo, a naročito učenicima koji bi se u tom razdoblju malo odmorili i pripremili za dalju nastavu, učenje i provjeru znanja.

''Mi, profesori, o tome pričamo već neko vrijeme i sada smo samo službeno to zatražili od nadležnih. Podsjećam da takvo rješenje postoji u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i mnogim drugim dražavama Europske unije i njihova iskustva su pozitivna'', dodaje Đervida i ističe da je njeno mišljenje da bi jesenji raspust trebalo uvesti i u osnovnim školama.

Po njenim riječima, fond sati bi se mogao nadoknaditi tako što bi se kraj školske godine produžio za sedam dana.

''Drugo polugodište je znatno rasterećenije za sve nas. Ima praznika, poput 1. svibnja , a tu je i proljetni raspust. Rezultati su bolji u drugom polugodištu'', ističe Đervida i dodaje da treba imati na umu da je trenutni tempo života ubrzan svima, i učenicima, i nastavnicima i roditeljima.

Postoji potreba

Profesor Branimir Štrbac rekao je za Fenu da već odavno postoji potreba da uz zimski, ljetni i proljetni raspust, bude i jesenji.

''Datume dva kraća raspusta, jesenjeg i proljetnog, trebalo bi fiksirati na polovicu prvog i drugog polugodišta da bi se napravio ravnomjeran razmak između nastavnih dana'', smatra Štrbac.

Uz reforme koje se provode u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, kako naglašava, obim i količina nastavnog gradiva se na žalost ne smanjuje i to dovodi do velikog zasićenja učenika prilkom usvajanja nastavnih sadržaja.

''Odmori, odnosno raspusti bi pomogli učenicima da se bolje pripreme za kraj prvog ili drugog polugodišta kada imaju najviše obaveza u vidu ispitivanja i testova. U cjelokupnu priču bi trebalo uključiti i širu javnost, roditelje naročito, kako bismo došli do optimalnih rješenja. Sa pokretanjem ove teme, nadamo se široj raspravi i mogućnosti cjelovitije reforme ukupnog obrazovanja'', zaključuje Štrbac.

Ministarstvo prosvjete RS još se nije izjasnilo o ovoj inicijativi koju su zaprimili od Samostalnog sindikata srednjih škola RS.