University and Gender Mainstreaming
Rodna ravnopravnost na mostarskom Sveučilištu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Projekt University and Gender Mainstreaming (UNIGEM) koji predstavlja opredijeljenost sveučilišta da uvođenjem rodne perspektive osiguraju rodnu ravnopravnost i siguran ambijent za nastavnike i nastavnice kao i studente i studentice na sveučilištima u Bosni i Hercegovini i regiji trenutno se provodi na Sveučilištu u Mostaru.
Projekt u cijelosti financiraju Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske, a uključeni su TPO fondacija i 17 univerziteta/sveučilišta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore s ciljem prevencije i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, diskriminacije i seksualnog uznemiravanja te osiguranja integriteta i kvaliteta u visokom obrazovanju.
Realizacija projektnih ciljeva trajat će četiri godine te predviđa i istraživanje o stanju rodne ravnopravnosti na sveučilištima prije i nakon implementacije ovog projekta.
Dio potpisanog Memoranduma odnosi se na sudjelovanje u istraživanjima koja su posvećena mjerenju stavova o postojanju i upoznatosti s propisima koji imaju za cilj sprječavanje i borbu protiv rodno osnovanog nasilja, diskriminacije i seksualnog uznemiravanja kao i izradu silabusa i nastavnih materijala kao i unaprjeđenje suradnje sa sveučilištima u Bosni i Hercegovini i regiji.
"Navedenim koracima potrebno je pridružiti nositelje kontinuirane provedbe i praćenja institucijskog napretka i proaktivnih rješenja kojima se odgovara na izazove u akademskoj i široj zajednici", kazala je prof. dr. sc. Davorka Topić Stipić, koordinatorica projekta na Sveučilištu u Mostaru.
U okviru projekta na Sveučilištu su održane radionice za studente s ciljem upoznavanja s projektom, ali mapiranja stanja na sveučilištu te studenti smatraju kako je pravni okvir rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini rezultat pokušaja ostvarivanje međunarodno priznatih standarda iz ove oblasti.
Sudionici radionica su istaknuli nekoliko područja diskriminacije: diskriminacija u oblasti rada i zapošljavanja (standardna podjela na muška i ženska zanimanja), nejednaka primanja za poslove jednake vrijednosti i nemogućnost jednakog napretka; diskriminacija u sportu - nejednaka plaćanja, nagrađivanja i priznanja te uvriježeni stereotipi o muškim (nogomet) i ženskim (ples) sportovima; medijska diskriminacija - žene u reklamiranju proizvoda za čišćenje, kućanskih aparata i prehrambenih proizvoda.
Opći je zaključak radionica bio da u području rodne ravnopravnosti na tržištu rada čeka još dosta aktivnosti svih aktera na različitim razinama – i zakonodavnog okvira, i poslovne kulture, ali i mijenjanja paradigmi u javnoj sferi, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću SUM-a.
