Što kažu školski udžbenici - Čiji je kralj Tvrtko?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pod okriljem noći u Sarajevu je postavljen spomenik kralju Tvrtku, a od tada ne prestaju stizati reakcije.

Spomenik srednjovjekovnom bosanskom kralju prvo nije imao mjesto, potom nije imao građevinsku dozvolu, nakon toga je potajno postavljen ispred zgrade Predsjedništva BiH, a onda je zasmetala i njegova suknja. Na koncu, diskutabilan je postao i štit.

Povijesni kralj odmah je došao na tapetu političkog populizma, pa je kralj Tvrtko jednima Srbin, a drugima bosanski kralj.

Srednjovjekovno razdoblje danas se i dalje koristi za svađe i formiranje ideološkog koncepta, a nas je zanimalo kako se povijest izučava u udžbenicima po Hrvatskom, Bosanskom i Srpskom planu i programu.

U udžbenicima po srpskom nastavnom planu i programu navodi se da je Tvrtko je odlučio da se kruni za kralja i kao srodnik Nemanjića i kao gospodar dijela nekadašnje Srpske države. Nazivao se kraljem Srba, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i primorja.

U udžbeniku 'Povijest' za drugi razred srednje škole po hrvatskom planu i programu stoji da se Tvrtko 1377. okrunio za kralja Bosne Srbije i primorja.  Svoju je moć i ugled kratko potom uzdigao i osnivanjem Herceg Novog na ulazu u Boku kotorsku.

Učenici po bosanskom planu i programu, u sedmom razredu osnovne škole navode da je Tvrtko bio izrazito aktivan vladar te da je za njegove vladavine Bosna bila njjača sila. Krunio se u Milama kod Visokog a njegova vladavina je iznačila vrhunac moći Bosne. 

U 'Istoriji za sedmi razred osnovne škole' za učenike koji uče po srpskom planu i programu navodi se da je Tvrtko I Kotromanić bio je sinovac bana Stjepana II Kotromanića.

''Vlast u Bosni Bog darivao''

Postao je ban s nepunih 15 godina. To se smatralo dobom kada vitez stasava za mač, te je, po srednjovjekovnom shvaćanju, Tvrtko bio punoljetan. Ipak, njegovo neiskustvo i Mladost iskoristila je blastela i izbacila ga s vlasti.

On se uz pomoć moćnog mađarskog kralja Ludviga I vratio na prijestolje. Tvrtko je nastavio osvajanja koja je započeo njegov stric ban Stjepan II Kotromanić. Sklopio je savez s knezom Lazarom protiv župana Nikole Altomanovića, koga su pobijedili i podijelili njegove zemlje.

Bosanski ban dobio je gornje Podrinje i Polimlje, kao i primorske župe od Dubrovnika i Kotora. Od bana Stjepana Tvrko je naslijedio Hum, koji se ranije isto tako nalazio u okviru Srpske države.

Kako se u Srbiji ugasila vladarska loza Nemanjića, Tvrtko je odlučio da se kruni za kralja i kao srodnik Nemanjića i kao gospodar dijela nekadašnje Srpske države.

Bosanski ban je isticao da je srpska zemlja ostala bez svoga vođe. Krunio se za kralja, 1377. godine.

U jednoj povelji Dubrovčanima Tvrtko opisuje kako se i zbog čega se krunio za kralja: Darovan mi je dvostruki vijenac da bih mogao vršiti dvije vlasti. Od početka imam vlast u Bosni, koju mi je Bog darivao.

Isticao srodstvo s Nemanjićima

Poslije smrti moćnog ugarskog kralja Ludviga I Tvrtko je osvajao u Dalmaciji i Hrvatskoj, te je i ove zemlje pridodao svojoj tituli. Nazivao se kraljem Srba, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i primorja. Za Tvrtkove vladavine Bosna je postala vodeća država među Južnim Slavenima. U savezu sa knezom Lazarom Hrebeljanovićem bosanski ban Tvrtko I Kotromanić potisnuo je moćnog župana Nikolu Altomanovića.

Ban i knez podijelili su županovu oblast. Od tada je Tvrtko isticao svoje srodstvo sa vladarskim rodom Nemanjića. On se 1377. godine krunio za kralja Srba i Bosne. Svoja prava obrazlaže u povelji koju je izdao Dubrovčanima. Kao gospodar dijela Srpske države, bosanski ban je odlučio da se kruni za kralja. On je isticao svoje srodstvo sa vladarskim rodom Nemanjića koji se ugasio smrću cara Uroša (1371. godine).

U manastiru Miliševi Tvrtko se 1377. godine krunio dvostrukim suncem odnosno dvostrukom krunom. Time je suvremenicima stavio do znanja da je krunjen za kralja Srba i Bosne. Krunjenje bana Tvrtka za kralja i uzdizanje Bosdanskog banata na stupanj kraljevstva bio je spoljni izraz snage vladara, kao i snage države kojom je upravljao. Pred kraj svoje vladavine kralj Stefan Tvrtko osvojio je veliki dio nekadašnje hrvatske države. On je zauzeo primorske gradove i otoke. Od tada se nazivao kraljem Bosne, Dalmacije, Hrvatske i primorja. Bosna je za vrijeme kralja Stefana Tvrtka dostigla svoj vrhunac. Za razliku od Dušanovog carstva, koje je bilo etnički raznorodno, u Bosni su živjeli samo Južni Slaveni.

Kralj Bosne Srbije i primorja

Po udžbeniku Povijest 2 namijenjene za druge razrede srednje škole po hrvatskom planu i programu, navode da je Tvrtko na prijestolju naslijedio kralja Stjepana 1353. godine.

Veliku prijetnju Tvrtku predstavljao je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. koji je nakon ženidbe s Elizabetom, kćerkom Stjepana Kotromanića, polagao pravo na Bosnu.

U ime Elizabetine baštine Tvrtko je bio prisiljen ustupiti Ludoviku područje Huma, ali se sam odbio pokoriti ugarsko-hrvatskom kralju. Kada je, međutim, protiv Tvrtka 1365. ustao dio bosanskog plemstva te ga svrgnuo i na prijestolje postavio njegova brata Vukca, Tvrtko se sklonio upravo kod Ludovika, uz čiju se pomoć već sljedeće godine vratio na prijestolje. Kakav je nakon toga bio odnos između Tvrtka i Ludovika svjedoči i podatak da se Tvrtko nakon odvih događaja u nekim ispravama naziva milošću božjom i Ludovikovom Ban Bosne.

Riješivši odnose s ugarsko-hrvatskim vladarom, Tvrtko se okrenuo prema istoku, gdje je zauzeo posjede srpskog velikaša Nikole Altomanovića u Podrinju, a zatim je pokrio i zetske velikaše Balšiće oko Trebinja i u Konavlima. Nakon osvajanja ovih područje, Tvrtko se 1377. okrunio za kralja Bosne Srbije i primorja. Svoju je moć i ugled kratko potom uzdigao i osnivanjem Herceg Novog na ulazu u Boku kotorsku. Koristeći se nemirnom situacijom u hrvatskim zemljama nakon smrti Ludovika I. Tvrtko je 1390. stekao komande i južno od Velebita, tako da je njegova vlast sezala sve do rijeke Zrmanje na sjeveru. smatrajući se gospodarem tih područja, iste je godine uzeo titulu kralj hrvatske i Dalmacije. Bosna je tako postala vodećom silom u jugoistočnoj Europi došavši do vrhunca svoje srednjovjekovne povijesti. Međutim već je sljedeće godine tvrtko umro, a njegovo će kraljevstvo zbog unutarnjih velikaških borni i turskih pritisaka početi naglo slabjeti.

Uspješan i bogat - Bosna najjača u povijesti

Učenici po bosanskom planu i programu, u sedmom razredu osnovne škole uče kako je nasljednik bana Stjepana II; ban Tvrtko koji je prvi doveo je Bosnu do političkog i teritorijalnog vrhunca.

Iskoristio je feudalnu anarhiju u Srbiji i pripojio Bosni gornje Podrinje i Polimlje. Svoju vlast proširio je i na zapadnu i na veći dio Dalmacije s bogatim gradovima (Split, Šibenik, Trogir) te otocima (Brač, Hvar i Korčula).

Svoje političke uspjehe kao i činjenicu da je Bosna u to vrijeme najjača sila u regionu, Tvrtko I. je potvrdio krunisanjem za kralja 1377. godine u Milama kod Visokog. Tvrtkova vladavina je označila i vrhunac privredne moći Bosne, on kuje zlatni novac što svjedoči o njegovoj moći i bogatstvu.

Nerede u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj kao i privremenu slabost Ugarske da proširi Bosnu.

Bio je izrazito aktivan vladar, poslao je bosansku vojsku da pomogne srpskim feudalcima protiv osmanlija na Kosovu 1389. godine, gradio je nove gradove (Novi) jer je želio da se riješi trgovačke prevlasti Dubrovčana u Bosni, formirao je malu bosansku mornaricu na Jadranu.

Nakon smrti kralja Tvrtka I. 1391. godine u Bosni do izražaja dolazi do prevlasti krupnih feudalaca. Iako je kralj i dalje bio značajna politička ličnost često se događalo da su pojedini feudalci bili daleko moćniji od kralja. Takve obitelji u Bosni bili su Hrvatinići na zapadu, Pavlovići na istoku i Kosače na jugu zemlje. Međusobni sukobi bosanske vlastele te sukobi feudalaca s kraljem doveli su do opadanja moći Bosanskog kraljevstva.