Radionica u Mostaru

Zašto naše društvo ne reagira na rodno zasnovano nasilje

Vrlo mali broj novinarskih tekstova bavi se društvenim problemom rodno zasnovanog nasilja, a ti tekstovi potpuno su odvojeni od onih iz stvarnog života.
Sci-Tech / Obrazovanje | 31. 10. 2017. u 12:32 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Izvještavanje o temi rodno zasnovanog nasilja'' naziv je radionice koja se održava danas u Mostaru, a koja ima za cilj unapređenje znanja novinara, studenata i blogera u oblasti izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju.

Radionica se održava u okviru projekta 'Isključimo nasilje – Mediji protiv nasilja nad ženama', koji realizira Udruženje BH novinari, uz podršku UN Women ureda u Bosni i Hercegovini i Švedske međunarodne agencije za razvoj i suradnju (Sida).

Trenerica na današnjoj radionici, novinarka Milkica Milojević izjavila je kako istraživanja pokazuju da su u medijima svakodnevno prisutne priče o nasilju nad ženama, ali da su te priče u 90 posto slučajeva iz domena crne kronike i kreirane po klišeu crne kronike, dakle, senzacija, krv, suze...

Dodala je kako se pri tome ne obraća pažnja da to nije neki izoliran slučaj o kojem se izvještava nego da se radi o društvenom problemu, istaknuvši kako se u tim tekstovima uopće ne spominje ni nasilje nad ženama, ni rodno zasnovano nasilje, ni nasilje u obitelji, ni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, čak ni kazne koje su pripriječene za počinitelje nasilja.

S druge strane, kazala je Milojević, vrlo mali broj tekstova bavi se društvenim problemom rodno zasnovanog nasilja, a ti tekstovi potpuno su odvojeni od onih iz stvarnog života.

''Imamo izvještavanje u dva kolosijeka, dvije paralelne linije koje se međusobno ne dodiruju. Tako javnost dobiva potpuno pogrešnu percepciju da je jedna stvar kad muž ubije ženu, a da je nasilje u obitelji, nasilje nad ženom nešto sasvim drugo, neka zapadna izmišljotina, neka uvozna stvar'', ocijenila je Milojević.

Krajnji rezultat toga, dodala je, kada društvo ne reagira na prvu uvredu, jeste da nasilnik ubije žrtvu.

Kazala je da u to društvo koje ne reagira spadaju i novinari, koji iz površnosti, iz nedostatka vremena, ponekad i iz najbolje namjere, ne izvještavaju na najbolji način.

''Vjerujem, s obzirom da su novinari i novinarke vrlo kreativni ljudi i vrlo radoznali i otvoreni za nove stvari, da će biti dovoljno skrenuti pažnju i da će ljudi početi razmišljati o tome, a razmišljanje je početak promjene'', zaključila je Milojević.

Organizatori su istaknuli kako bi ovaj projekt, također, trebao pomoći medijskim stručnjacima i blogerima da učinkovitije surađuju i razmjenjuju informacije s javnim i drugim institucijama i civilnim sektorom u oblasti zaštite žrtava nasilja, provođenju zakona i kreiranju politika u ovoj oblasti.

Jedan od očekivanih rezultata je i formiranje mreže novinara i blogera koji će se specijalizirati u ovoj oblasti i nastaviti baviti temom rodno zasnovanog nasilja.

Kopirati
Drag cursor here to close