Otkriveno 85 novih egzoplaneta koji imaju jednu ključnu zajedničku stvar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenici s britanskog Sveučilišta Warwick, analizirajući NASA-ine satelitske podatke, identificirali su 85 novih egzoplaneta (planeta izvan Sunčevog sustava). U rasponu od 17.600 do 560.000 kilometara u promjeru, svi novootkriveni egzoplaneti nadmašuju veličinu Zemlje, ali dijele jednu potencijalno ključnu osobinu - njihov položaj u takozvanoj 'naseljivoj zoni', nudeći uvjete pogodne za život.

Svi egzoplaneti nalaze se u 85 jedinstvenih sustava – jedan planet po zvijezdi, ističe Faith Hawthorn, doktorandica sa spomenutog sveučilišta i voditeljica studije. Njihov točan sastav zasad je nepoznat, javlja Zimo.

Hawthorn i njezin tim su upotrijebili NASA-in Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS), lansiran 2018. godine, za praćenje promjena svjetline među obližnjim zvijezdama. Podaci TESS-a, pomno ispitani na 'tranzite', odnosno kratke padove svjetlosti zvijezda koji ukazuju na prolaz planeta, omogućili su znanstvenicima da saznaju neke detalje o tim egzoplanetima, poput veličine i orbitalnih uzoraka.

Za razliku od većine egzoplaneta koje je TESS otkrio i koji imaju kraće orbite oko matičnih zvijezda, novih 85 egzoplaneta ima duža orbitalna razdoblja, što ukazuje na hladnije uvjete. Preliminarne procjene ukazuju na periode orbite u rasponu od 20 do 700 dana.

Postoji puno prostora za nastavak istraživanja tih egzoplaneta, kako bismo saznali više o njihovim točnim orbitalnim razdobljima, imaju li mjesece ili ne i od čega su točno napravljeni, kaže Hawthorn.

Od 85 navedenih egzoplaneta, njih 60 su posve nova otkrića, dok su njih 25 prethodno otkrili drugi timovi koristeći različite metode. Čeka se NASA-ina potvrda, koja zahtijeva provjeru višestrukim metodama otkrivanja egzoplaneta. Studija vezana za nova otkrića egzoplaneta objavljena je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society (MNRAS).

Do siječnja 2024. godine otkriveno je više od 5500 egzoplaneta, od 1992. godine kad se krenulo u potragu za njima. NASA egzoplanete kategorizira u Neptunove (1912), plinovite divove (1772), super-Zemlje (1679) i stjenovite svjetove (199). Međutim, to čini samo djelić potencijalnih stotina milijardi planeta u našoj galaksiji, a da ne govorimo o procijenjenih 2 bilijuna galaksija u vidljivom svemiru.

Hawthorn predviđa buduće pokušaje potvrđivanja drugih istraživačkih grupa za određivanje mase, naglašavajući da se planet smatra "potvrđenim" kada ima masu, jer mi imamo samo njihovu veličinu, ne i masu.