BiH: Uskoro otvaranje računa u banci videopozivom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Klijenti u Bosni i Hercegovini svoje usluge u bankama bi uskoro mogli obavljati putem videopoziva. Ovo je jedan od koraka digitalizacije bankarstva, nakon uvođenja elektronskog potpisa.

BHRT je istražila kako bi i na koji način ovu ideju prihvatili građani Bosne i Hercegovine, ali i što kažu stručnjaci.

Novu uslugu koju bi banke u Bosni i Hercegovini mogli uvesti – da se omogući otvaranje računa u komercijalnoj banci ili obavljanje neke druge usluge putem videopoziva, anketirani građani u Bosni Hercegovini nisu najbolje podržali.

Ovaj prijedlog Udruženje bankara u našoj zemlji uvrstilo je i u Bijelu knjigu.

Tehnološka dostignuća, kako se navodi, pružaju identifikaciju osobe. Ovakvim pristupom, za koje u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonsko rješenje, klijentima bi se omogućila ušteda vremena, kao i otvaranje računa onima koji, objektivno, nisu u mogućnosti da dođu u banku, poručuju bankari.

“Klijent uspostavlja videopoziv s bankom putem određene aplikacije, podnosi se određeni identifikacijski dokument. S druge strane zaposlenik banke je dužan provjeriti i on je obučen i ovlašten za provjeru identifikacije klijenata. Dakle, i on provjerava te podatke s identifikacijskog dokumenta, fotografiju s osobom s kojom komunicira, starosnu dob i ima pravo postavljati pitanja. Sve to se radi u izoliranoj prostoriji s rasvjetom i ozvučenjem”, kaže Velida Krvavac, Udruženje banaka Bosne i Hercegovine.

Dok građani teže ka sigurnijem i staromodnijem pristupu, stručnjaci upozoravaju da naša zemlja uvelike kasni s tehnološkim dostignućima Zapada. Ovakvi potezi su trebali uslijediti i ranije.

“Otvaranje računa – mnoge banke vam nude, da tako kažem, jedan depozit potpore od banke u iznosu od 250 dolara, a mnoge banke kombiniraju to i s poklonom u vidu moderne tehnologije apple ipada”, kaže Sanel Halilbegović, profesor financija.

Razvijanje ove ideje ne bi trebalo biti ni tehnički teško, smatra profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

“Nema apsolutno sigurnog sustava, u svakom sustavu su moguće zloupotrebe, samo je pitanje koliko bi bio postotak. Ne čini mi se da je ovo nešto mnogo opasnije nego drugi vidovi, čak i osobnu kartu neko može krivotvoriti”, kaže Saša Mrdović, profesor sigurnosti internetskih mreža.

Ako uzmemo u obzir podatak Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine da je skoro 40 posto stanovništva, odnosno 1,2 milijuna stanovnika u Bosni i Hercegovini informatički napismeno, da ne zna koristiti kompjuter ili internet, postavlja se pitanje hoće li i kako ova ideja zaživjeti u Bosni i Hercegovini?