Otto Lilienthal
Opsjednut pticama: 'Leteći čovjek' koji je udario temelje zrakoplovstva
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Otto Lilienthal, njemački pionir zrakoplovstva, preminuo je u Berlinu na današnji dan prije 125 godina, 10. kolovoza 1896. godine. Jedan je od onih vizionara koje su njihovi pronalasci stajali glave.
Rođen je u Anklamu 23. svibnja 1848. godine, a u povijesti je zapamćen kao čovjek koji je prvi uspio slobodno jedriti zrakom na ponovljiv i dobro dokumentiran način.
Bio je opčinjen pticama od malena. Ova fascinacija u kombinaciji sa njegovim studijama strojarstva bila bi ključna za njegove buduće eksperimente.
Sljedeći primjer Sir Georgea Cayleya pristupio je jedrenju na eksperimentalan način, bilježeći postignuća i tražeći objašnjenja.
Proučavao je tehniku letenja, izradio mnogobrojne modele letjelica, a potom i konstruirao više jednokrilnih, dvokrilnih i trokrilnih zračnih jedrilica. Na njima je sam iskušavao letenje i ostvario više od 1000 letova.
Napisao je knjigu Ptičji let kao osnova umijeća letenja (Der Vogelflug als Grundlage der Fliegekunst, 1889) te niz eseja o letećim strojevima (1894).
Njegova se iskustva smatraju prvim stvarnim znanjima o letenju, a izravno su pripomogla konstrukciji savršenijih letjelica, napose upravljivih jedrilica Octavea Chanutea te prvoga zrakoplova braće Wright.
Velika i bitna zasluga Lilienthalovog eksperimentiranja je utvrđivanje zakonitosti da uzgon ovisi o zakrivljenosti krila i napadnom kutu krila u odnosu na struju zraka. Svoja mjerenja je crtao kao polarni dijagram kakav se i danas koristi.
Novine i časopisi su u Lilienthalovo vrijeme objavili mnoštvo fotografija njegovih letova, čime su u javnosti i znanstvenim krugovima stvarali povoljno mišljenje o mogućnosti praktične izgradnje letećih strojeva.
Godine 1891. kraj njemačkog grada Derwitza, Otto Lilienthal je isprobao prvu zračnu jedrilicu koja je mogla ponijeti čovjeka, stoga nazvanoj Dewitzeška jedrilica. U toj jedrilici je uspijevao ostvariti letove i do 25 metara.
Otto Lilienthal zadobiva smrtonosne ozljede 10. kolovoza 1896., kada je njegova jedrilica, s pomičnim visinskim kormilom, zbog sloma uzgona pala s visine od 17 metara.
Dan kasnije umire u Berlinu, a prije smrti izgovara: "Kleine Opfer müssen gebracht werden!" (njem. "Male se žrtve moraju podnijeti!").
Sahranjen je na groblju Lankwitz u Berlinu.