Junkers Ju 390
Prije 80 godina poletio nacistički bombarder za napad na New York
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prije točno 80 godina, 20. listopada 1943. prvi put je poletio njemački teški bombarder Junkers Ju 390, dizajniran za napad na Sjedinjene Američke Države.
Nakon toga su odmah naručena 24 primjerka. Do trenutka kada je ova narudžba opozvana polovicom 1944. godine, proizvedeno je sveukupno 2 prototipa.
Taj je bombarder imao čak 6 motora, velik raspon krila od preko 50 metara i maksimalnu masu pri polijetanju od čak 75.500 kilograma.
Domet Ju 390 iznosio je zavidnih 9700 km, što znači da je iz Njemačke mogao doseći istočnu obalu SAD-a (New York, Washington, Boston, Philadelphia, Baltimore itd).
Njegovih 6 motora izradila je tvornica BMW. Svaki motor imao je čak 14 cilindara, zvjezdasto raspoređenih, i mogao je razviti 1700 konjskih snaga. Dakle, ukupno je bombarder raspolagao s čak 10.200 konjskih snaga.
Prototip bombardera Ju 390 napravljen je u Junkersovoj tvornici u njemačkom gradu Dessau. Inače, ugledna tvornica Junkers isprva se bavila proizvodnjom radijatora i bojlera za centralno grijanje, a tek kasnije aviona.
Zanimljivo je da se Junkers sustavima za centralno grijanje bavi i danas, dok im je proizvodnja aviona prestala.
Ju 390 bio je dio tzv. Amerika-Bomber projekta. Postoje glasine da je Ju 390 doista 1944. doletio na 12 kilometara od New Yorka, te da je čak fotografirao područje Long Islanda. Jedan testni let je Ju 390 navodno napravio sve do južnoafričkog Cape Towna. Ipak, istinitost takvih navoda neki osporavaju.
Prema jednom izvješću iz 1955., lipnja 1944. Saveznički su obavještajci doznali ispitivanjem zarobljenika da je jedan Ju 390 bio siječnja 1944. dodijeljen skupini FAGr 5 (Fernaufklärungsgruppe 5) kojoj je sjedište bilo u Mont-de-Marsan kod Bordeauxa i da je obavio 32-satni izviđački let kojim je došao do samo 19 km od obale SAD, sjeverno od New Yorka.
Britanske su vlasti poslije porekle ovaj navod.
U svakom slučaju, Amerika-Bomber projekt na kraju nije uspio zaživjeti u nacističkoj Njemačkoj, pa tijekom rata takvi bombarderi nisu izveli niti jedan napad na kontinentalni SAD.