Naši preci su spavali zimski san?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako mnogi od nas to priželjkuju, za razliku od drugih sisavaca, ljudi ne mogu hibernirati tokom zime. No, nova studija objavljena u časopisu L'Anthropologie istražila je jesu li ljudi ipak u nekom ranijem trenutku imali tu sposobnost. Rezultati, iako preliminarni, pokazali su da da jesu, iako nisu baš bili dobri u tome, objavio je RTL.

Kada se medvjed probudi produženog zimskog sna, njegove su kosti i mišići u relativno istom stanju kao i prije. Medvjedi imaju specijalizirani metabolički proces koji ih štiti prilikom produženog sna, iako ponekad proces ne prođe po planu.

Primjerice, životinje se mogu probuditi s mnoštvom bolesti ukoliko ne unesu dovoljno hrane u organizam prije nego utonu u san.

Znanstvenici smatraju da je upravo to bila sudbina nekih naših predaka čiji su ostaci otkriveni u špilji Mayor Sierre de Atapuerce u Španjolskoj.

To duboko okno dom je nevjerojatnog broja fosila u kojem su arheolozi otkrili tisuće kostura hominina starih oko 430.000 godina. To je mnogo prije nego je Homo spaiens hodao Zemljom.

"Dokazi o zacjeljivanju na godišnjoj bazi uzorkovani netolerancijom na hibernaciju kod adolescenata upućuju na prisustvo isprekidanog puberteta u populaciji", rekli su istraživači.

Teorija je da su ti davni hominini možda pokušavali prespavati hladnije mjesece u godini pa im se na kostima vide ožiljci spavanja bez dovoljno uskladištenih masnoća, manjak vitamina D i u tinejdžerima neobične sezonske primjere naglog rasta.

Prije nego se može tvrditi da su ljudski preci nekad davno hibernirali, moramo se sjetiti da su ovi rezultati istraživanja tek preliminarni. Čak i sami istraživači tvrde da cijela stvar pomalo zvuči kao znanstvena fantastika.

"Mnoga pitanja o njihovom životu, povijesti i metabolizmu su još otvorena, ali nema sumnje da su posljedice hibernacije za hominine i ljudsku psihologiju značajne", ističu znanstvenici.