Konferencija u Mostaru: Fortifikacije kao kulturno-povijesno naslijeđe i turistički potencijal

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u Mostaru je počela dvodnevna znanstvena konferencija pod nazivom "Fortifikacije i vojne komunikacije na tlu Bosne i Hercegovine od antike do 1918.".

Kako je kazao ravnatelj Arhiva HNŽ-a Amir Kadribegović, na konferenciju se prijavilo 27 sudionika, profesora i istraživača iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a među njima su i tri sudionika iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, dok je dijelom ove znanstvene konferencije i 30 sudionika iz History Festa.

"To je pokazatelj da smo uradili jako kvalitetan posao i nadamo se da će ova znanstvena konferencija, u godinama koje dolaze, postati tradicionalna i biti nešto što će na ovom području imati veliki značaj", dodao je Kadribegović.

Na konferenciji se obrađuju sljedeće teme: vrste, način izgradnje, proširenja, nadogradnje, teritorijalni raspored i funkcije utvrda, pomoćni redovi i službe u utvrdama, pitanje vodoopskrbe, higijena i zdravstvena njega, svakodnevni život, kao i pitanje fortifikacija u narodnim pjesmama.

"Ova znanstvena konferencija organizira se u godini u kojoj Arhiv HNŽ-a obilježava 70 godina svoga rada i postojanja i ovo je jedan od devet događaja kojim će Arhiv obilježiti ovaj značajan jubilej. Usuđujem se reći da je ova znanstvena konferencija, prema značaju, možda i najvažniji događaj kojeg organiziramo u ovoj godini", objašnjava Kadribegović.

"Cilj nam je bio da stavimo fokus na istraživanje različitih fortifikacijskih objekata, kao i vojnih komunikacija na prostoru BiH koja je bogata različitim vrstama kulturno-povijesnog naslijeđa. Želimo pokazati i ukazati na različite načine na koji se ti fortifikacijski objekti, između ostalog, mogu koristiti u kulturnom turizmu", kazao je dekan Fakulteta humanističkih znanosti Univerziteta Džemal Bijedić Edim Šator.

Šator kaže kako se radi o široko postavljenoj konferenciji koja će s različitih aspekata ukazati na bitnost i značaj fortifikacije i vojne komunikacije na prostoru BiH do 1918. godine.

Osim toga, ističe Šator, cilj je bio da se na interdisciplinarni način istraže različite teme, od književnosti do vojne komunikacije, a ne isključivo teme s povijesnog ili arheološkog aspekta.

Iako su fortifikacije oduvijek imale vojnu funkciju, na ovoj konferenciji rasvijetljeni su i brojni drugi aspekti, poput okoliša, humane geografije, utjecaja na izgradnju identiteta i slično.

Inače, Konferencija je organizirana u partnerstvu s Fakultetom humanističkih znanosti Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru i Udrugom za modernu povijest Sarajevo. Ravnatelj Arhiva HNŽ-a Amir Kadribegović istaknuo je da je ova konferencija rezultat kvalitetne suradnje ove tri institucije.