Nova otkrića o bogatoj povijesti biodiverziteta Srednje i Jugoistočne Evrope

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije 15 milijuna godina Europa je bila globalno žarište bioraznolikosti. Studija pod vodstvom Prirodoslovnog muzeja u Beču posvetila se istraživanju mora Paratetis, koje je prije 35 do 11 god. milijuna godina pokrivala dijelove srednje i jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, Rumuniju i Bugarsku.

Prirodnjački muzej Beča nam pruža uvid u geološku prošlost našeg kontinenta analizom od preko 800 vrsta fosilnih morskih puževa sa stotinjak nalazišta.

Prije 18 milijuna godina protezalo se duboko, zapadno-istočno orijentirano more od Švicarske pa sve do dalekog dijela Rusije. Pomjeranjem Afričke ploče prije oko 16 miliona godina je došlo do velikih promjena.

Alpi su se podigli, a more u predalpskom području se osušilo. Nakon toga su se Karpati počeli izdizati iz mora kao otočni luk, unutar kojeg su nastali brojni mali otoci.

Tako su se Srednja i Istočna Europa pretvorile u oko 1000 kilometara širok, suptropski arhipelag koji je podsjećao na današnje Karibe.

Koraljni grebeni su djelovali kao pokretači biodiverziteta, koji je nadmašen samo tropskim regijama poput Filipina. Međutim, prije 13,8 milijuna godina, započelo je globalno zahlađenje i formiranje ledenih pokrova na Antarktiku. Grebeni su nestali, a dvije trećine vrsta je izumrlo.

Izolirani morski bazeni razvili su lokalne vrste, dok je suptropska raznolikost Srednje Europe polako nestajala.

Ova istraživanja Prirodnjačkog muzeja, objavljena u časopisu Scientific Reports, ističu dinamične interakcije tektonike, klime i biodiverziteta u geološkoj prošlosti Srednje i Jugoistočne Europe.