ZOI '84

Olimpijske igre u Sarajevu: 40. godišnjica najvećeg događaja u povijesti BiH

Na Igrama, koje su trajale od 8. do 19. veljače, nastupila su 1.272 natjecatelja iz 49 zemalja (998 natjecatelja i 274 natjecateljice).
Sport / Ostali sportovi | 08. 02. 2024. u 08:03 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Davne 1984. godine, prije točno 40 godina, paljenje olimpijskog plamena u Sarajevu, na stadionu ''Asim Ferhatović Hase'' (Koševo), na svečanosti otvaranja 14. zimskih olimpijskih igara, pratilo je 60.000 ljudi, a više milijuna širom svijeta.

To je bila prva zimska olimpijada održana u nekoj komunističkoj državi, kakva je bila i Jugoslavija.

Na Igrama, koje su trajale od 8. do 19. veljače, nastupila su 1.272 natjecatelja iz 49 zemalja (998 natjecatelja i 274 natjecateljice), uz praćenje više od 7.500 predstavnika medijskih kuća iz 41 zemlje, javlja Avaz.

''Došli su sportaši iz cijelog svijeta. Bila je to najbrojnija zimska olimpijada. Sarajevo je izgledalo fantastično, a došli su mnogi premijeri najjačih zemalja svijeta, među kojima i švedski kralj'', kazao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić, koji je Olimpijadu pratio kao reporter sa sportskih nadmetanja.

Zdravko Čolić posudio glas Vučku

Među jakim konkurentima, kakvi su japanski Sapporo i švedski Goteburg, Međunarodni olimpijski odbor (MOO) je na svojoj 80. sjednici, 18. svibnja 1978. u Ateni, izabrao Sarajevo za grad domaćin 14. zimskih olimpijskih igara, koje se od tog datuma do početka Igara pretvorilo u gradilište, ne samo olimpijskih objekata nego i čitavih naselja, poput Dobrinje i Mojmila.

Baklja ZOI 84., koja je stigla iz grčke Olimpije avionom do Dubrovnika, kroz Jugoslaviju je prošla 5.289 kilometara (plus 2.879 km lokalnim putevima).

Nosilo ju je 1600 ruku, a na stadion ju je donijela i upalila olimpijski plamen najbolja jugoslavenska klizačica Sanda Dubravčić.

''To je bio specifičan doživljaj. Ja mogu reći, gledajući mnoge olimpijade nakon Sarajeva, da je, zapravo, u Sarajevu bila istaknuta ljudskost, ona ljudska komponenta. Nema toliko srca i toliko otvorenosti koliko je bilo dano u Sarajevu'', rekla je Sanda Dubravčić.

Logo 14. zimskih olimpijskih igara izradio je sarajevski inženjer Miroslav Antonić Roki, a maskotu, simpatičnog Vučka mangupskog osmijeha, slovenski strip-crtač Jože Trobec.

U najavnim spotovima Vučku je glas posudio najbolji pop pjevač naše regije, Sarajlija Zdravko Čolić, završavajući ih čuvenim: ''Sarajevooooo''.

Volimo Jureka više od bureka

Sudionici Igara natjecali su se u disciplinama: alpsko skijanje (Jahorina - žene i Bjelašnica - muškarci), bob i sankanje (Trebević), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman), te hokej i umjetničko klizanje u sportskim dvoranama Skenderija i Zetra.

Jugoslavenski heroj ZOI 84. bio je Jure Franko, 21-godišnji skijaš iz slovenske Nove Gorice, koji je u Sarajevu osvojio prvu medalju na Zimskoj olimpijadi za tadašnju državu.

U veleslalomskoj utrci na Bjelašnici Franko je bio drugi. Cijela Jugoslavija slavila je Frankovo srebro kao da je zlato, a na svečanosti dodjele u Skenderiji Sarajlije su u svom prepoznatljivom maniru skandirale: "Volimo Jureka više od bureka!"

''Oni su nama tada obećali kao nagradu Hitachijev videorekorder, a ja sam razmišljao: 'Ako vozim vrlo dobro u drugoj vožnji, dobit ću videorekorder!'... Prije Sarajeva sam imao jedan život, a nakon Sarajeva drugi. Kada jednom imaš Zimske olimpijske igre, to ti je kao kada si predsjednik Amerike. Do kraja života će te smatrati predsjednikom. U Sarajevu sam proživio mnogo lijepih stvari i pamtim ga samo po lijepom. A naročito sam zapamtio prekrasnu maskotu Vučka te slogan i priču o bureku'', izjavio je Franko.

Poseban praznik za oči i dušu priredili su umjetnički klizači u Zetri, a među najistaknutijim je bio britanski plesni par Jayne Torvill i Cristopher Dean, koji su plesom uz Ravelov "Bollero" sve prisutne u ledenoj dvorani Zetre ostavili bez daha, te prvi i jedini put u povijesti plesnih parova klizača od sudija dobili sve maksimalne ocjene (6) za umjetnički dojam.

Zlato za Katarinu Witt

Na Igrama je zlatnu medalju u umjetničkom klizanje dobila njemačka klizačica Katarina Witt, u to vrijeme Istočne Njemačke, koju je upravo Sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. stoljeća. Samo mjesec nakon zlata u Sarajevu Katarina je osvojila i Svjetsko prvenstvo 1984., a potom su uslijedila zlata na svjetskim prvenstvima 1985., 1987. i 1988., te Olimpijskim igrama 1988. godine.

Katarina je, sjećajući se Sarajevske olimpijade, prije tri godine na svojim profilima na društvenim mrežama objavila šest fotografija svog nastupa na Igrama uz tekst: ''Dragi prijatelji s Facebooka, ono kad te Google Alert podsjeti, 18. veljače 1984., samo prije 37 godine, osvojila sam prvu olimpijsku medalju u Sarajevu i krenula u nikad očekivani niz zlatnih medalja“.

Devastirani objekti

Olimpijski duh nikad nije prestao da živi u Sarajevu i Sarajlijama, što dokazuje da su Zimske olimpijske igre zasigurno najbolji povijesni događaj koji se dogodio Sarajevu, Bosni i Hercegovini, ali i našoj regiji. Nažalost, mnogi olimpijski objekti su devastirani u tijekom agresije na BiH '92.-'95.

Neki objekti su obnovljeni, poput Zetre i Skenderije, dok bob staza na Trebeviću, gotovo potpuno uništena i zarasla u korov, te skakaonice na Igmanu, u derutnom stanju, i dalje čekaju neće li se tko od vlasti dosjetiti da ih renovira ili će se s vremenom potpuno urušiti. Jedino su skijaške staze na Bjelašnici i Jahorini konstantno bile u funkciji, te poboljšane izgradnjom žičara i ski-liftova.

Obnovljen je i Olimpijski muzej, koji je bio otvoren uoči ZOI 84, a na početku rata, 1992., uništen u požaru. U ovom muzeju se danas mogu vidjeti originalni olimpijski eksponati, između ostalih, medalje i umjetnički plakati koje je crtao bh. akademski slikar Ismar Mujezinović.

Samaranch obnovio Zetru

Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora u vrijeme ZOI 84 bio je Katalonac Juan Antonio Samaranch, kojeg najviše pamtimo po riječima na zatvaranju Olimpijade: "Doviđenja, drago Sarajevo!", kada je proglasio Igre u Sarajevu najbolje organiziranim do tada.

Samaranch je uoči Igara u norveškom Lillehameru 1994., došao u okupirano Sarajevo da posjeti srušenu Zetru, obećavši da će MOO obnoviti Zetru čim borbe prestanu.

Obećanje je ispunio, pa Zetra danas nosi njegovo ime – Olimpijska dvorana ''Juan Antonio Samaranch''.

Sarajlije očistile grad

Zanimljivo je da je tek dva dana prije paljenja olimpijskoga plamena u Sarajevu pao snijeg, zbog kojeg su organizatori bili zabrinuti da li će ga uopće biti, te za svaki slučaj nabavili snježne topove.

A onda je na radost svih počeo padati, ali bez prestanka, toliko da su neki treninzi bili odgođeni.

Međutim, Sarajlije su s lopatama izašli na ulice i uz pomoć svih, i radnika i vojske i sportaša, očistile grad, a onog koji je slavnom američkom glumcu Kirku Doglasu ćevape naplatio sto dolara umalo nisu linčovali.

Kopirati
Drag cursor here to close