Agenda na čekanju zbog fotelja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina obvezala se, potpisima sa svih razina, da će provoditi reforme kako bi ubrzala europski put zemlje. Obvezala se naša zemlja da će naglasak staviti na ekonomiju te je prema novoj inicijativi Europske unije ustavne promjene, koje su čim bi se spomenule izazvale prijepore, odlučila dati sve od sebe kako bi poboljšala socijalnu sliku, poslovni ambijent i postala privlačna stranim ulagačima.

Reformska agenda za BiH, koju je Vijeće ministara usvojilo na sjednici 10. lipnja, sadrži glavne planove Vijeća ministara i entitetskih vlada u oblastima javnih financija, oporezivanja i fiskalne održivosti, poslovne klime i konkurentnosti, tržišta rada, vladavine zakona i dobrog upravljanja te reforme javne uprave radi pokretanja procesa oporavka i modernizacije ekonomije.

Crveni karton iz RS

Agenda je usuglašena u radnoj verziji na sastanku na Jahorini uz potporu Europske komisije i međunarodnih financijskih institucija i bazirana je na obvezama BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Sporazuma za rad i zapošljavanje.

No, odmah nakon usvajanja, agenda je odbijena u Republici Srpskoj uz pojašnjenja entitetskog predsjednika Milorada Dodika da se u njoj spominju i neka pitanja koja nisu sadržana u izjavi o reformama koju su ranije potpisali lideri stranaka. Zbog toga, kaže Dodik, neće dati suglasnost na reformsku agendu.

Potom je europski tajnik za susjednu politiku i proširenje Johannes Hahn objavio kako neće doći u BiH upravo zbog previranja oko agende.
Hahn je u pismenoj izjavi izrazio zabrinutost zbog odlaganja okruglog stola vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini, na kojem je trebao prisustvovati i on, a na kojem se trebao postići dogovor o paketu reformskih mjera.

"Upućujem apel svim političkim liderima i institucijama na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, da urade sve što je u njihovoj moći kako bi finalizirali i počeli sprovoditi Program reformi koje su hitno potrebne zemlji da osigura prosperitet i da napreduje k Europskoj uniji", naveo je Hahn.

Stalni zadatak

Specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini i šef Delegacije Europske unije, veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark, nakon razgovora s federalnim vlastima rekao je kako su reforme više nego potrebne.

''Postoji jasna potreba, u interesu građana, prvenstveno mladih i nezaposlenih, da se pokrene gospodarstvo, istaknuo je veleposlanik Wigemark nakon susreta s federalnim premijerom Fadilom Novalićem. No, nakon susreta s premijerkom RS-a, Željkom Cvijanović, to nije mogao reći jer se iz tog entiteta očekuje potvrda agende kako bi, kako tvrdi Cvijanović, bila prihvatljiva svima.

Delegacija Europske unije u BiH više je puta isticala kako unapređenje poslovnog okruženja mora biti stalni zadatak vlasti.

''Trenutna poslovna klima je vrlo nepovoljna. Bosna i Hercegovina se nalazi na samom dnu europske ljestvice kada je riječ o procesu pokretanja posla. Procedure su dosta zbunjujuće, a administrativne razlike izmedu entiteta samo dodatno kompliciraju i dupliciraju rad i nude male garancije za potencijalne investitore'', navela je Direkcija i upozorila kako je naša zemlja europski rekorder po broju mladih koji su bez posla.

''Mladi su obeshrabreni restriktivnim praksama zapošljavanja i oštećeni nedostatkom fleksibilnosti u kolektivnim ugovorima i preprekama za privremeni rad. Zato se često nađu na sivom tržištu koje nudi malu ili nikakvu obuku. Potrebno je reformirati tržišta rada što podrazumijeva uklanjanje barijera za zapošljavanje i aktivnu promociju uključivanja mladih u radnu snagu'', ističe se u preporukama Direkcije.

Prevlast zasjenila reforme

No, najavljene reforme, koje čine smanjenje opterećenja na plaće, smanjenje barijera pri zapošljavanju, bolje poslovno okruženje, razvoj poduzetništva, borbu protiv korupcije i bolju socijalnu skrb, pale su u sjenu zbog raspada vladajuće koalicije u Federaciji BiH. Režanje nad plijenom javnih poduzeća, najavljivanje njihove prodaje te nesuglasje oko toga tko treba nadgledati rad poduzeća s federalnim učešćem u vlasništvu, spomenute reforme bacio je u drugi plan.

Na vidjelo je izašao politički nesklad u Federaciji te nemogućnost funkcioniranja koalicije, koja se raspala, a Vlada ostala bez jednog ministra nakon smjene Reufa Bajrovića s pozicije ministra energetike. Tako je agenda, koja javnosti još nije predstavljena potpuno jasno, ostala na čekanju zbog nemogućnosti dogovora tko bi ju iz vladajućih fotelja trebao provoditi. Ostala je stara priča bosanskohercegovačkih dužnosnika koja se svodi na to tko je za a tko protiv i tko želi dobro zemlji i građanima, bez ikakvih konkretnih koraka.