Bregu: Regionalnu saradnju podržava 80 posto građana Zapadnog Balkana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju Majlinda Bregu navela je važnost regionalnih inicijativa za brže povećanje konkurentnosti Zapadnog Balkana u okviru ekonomskog rasta regije na konferenciji OECD-a na visokoj razini pod nazivom ''Poticanje konkurentnosti, ostvarivanje konvergencije'' koja je održana danas u Parizu.

''Zapadni Balkan je mnogo drugačija regije u odnosu na prije deset godina. Regionalna suradnja se pokazala sigurnim brodom u oluji, koju u potpunosti podržava 80% građana. Međutim, kako je regija i dalje rastrzan tenzijama, njen puni potencijal tek treba iskoristiti. S obzirom da je kredibilitet na kocki, puna provedba preuzetih obveza je imperativ. Uporni zastoji i blokade se više ne mogu priuštiti. U pripremi je nova faza zajedničkog regionalnog tržišta, okvira u vlasništvu regije, kojim se možda neće promijeniti cijela situacija na Zapadnom Balkanu, ali će se regija zbližiti i ubrzat će se prijeko potrebna konvergencija'', rekla je Bregu.

Na panelu na otvaranju konferencije su uz Bregu govorili i visokorangirani dužnosnici među kojima i ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó, državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Hrvatske Zdenko Lucić, direktor u Generalnoj direkciji Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Mathieu Bousquet i guverner Razvojne banke Vijeća Europe Carlo Monticelli.

''Zapadni Balkan nema povjerenja u snagu svojih ekonomskih i trgovačkih veza. Još uvijek neobjavljeni podaci istraživanja mišljenja privrednika Balkan barometar otkrivaju dvije glavne prepreke i ujedno razloga ovakvog utiska, a to su manjak radne snage i odlazak visokokvalificiranih radnika. Postoji, ipak, jedna mogućnost. Poticajno okruženje može potpomoći godišnji rast za 2%, privući do 6,5% više investicija, povećati stopu raspoloživih radnih mjesta za do 1% godišnje, te pospješiti produktivnost malih i srednjih poduzeća za 5% do 10%. Poticanje slobodnog kretanja radne snage na Zapadnom Balkanu znači potencijal za povećanje našeg BDP-a za značajnih 1,3% do 2025. godine. S obzirom da scenariji približavanja našeg regiona EU ukazuju na put dug između 24 i 72 godine, niti jedan procenat potencijalnog rasta se ne može izgubiti'', dodala je Bregu.

Bregu je naglasila uspjehe regionalne integracije kroz zajedničko regionalno tržište kao ''pristupnu kapiju'' za postepenu integraciju u jedinstveno tržište Europske unije i njen potencijal za samoodrživo društveno-ekonomsko približavanje.

''Dok regija pokušava gledati naprijed s nešto poljuljanim nadama, suočavamo se s padom podrške građana članstvu u EU od 8%. Kristalno je jasno da Zapadnom Balkanu treba odvažnija i brža, ujedno i u potpunosti operativna integracija u jedinstveno tržište EU, sa boljom predvidljivosti narednog financijskog razdoblja za podršku novoj dinamici i transformaciji kako bi se zadržao bolji životni standard i konvergencija. Konačno, ne radi se samo o novcu i tržištu već o vrijednostima i našoj predanosti napornom radu na reformama, borbi protiv korupcije i izgradnji zajedničke budućnosti'', zaključila je Bregu.