Domaće pivo čeka Europu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Fenomen zanatskog ili craft piva sve više uzima maha u našoj zemlji, no svoj hobi pretvoriti u ozbiljan posao pošlo je za rukom tek malom broju pivara. Jedno od rješenja koje bi predstavilo veliku pomoć i poticaj 'zanatlijama' jesu i EU fondovi. U našoj zemlji, kako saznajemo, pivari još uvijek nisu imali pozitive reakcije kad je u pitanju ovaj poticaj, dok je susjedna Hrvatska također na samim počecima.

''Sredstva iz EU fondova nama nisu značajna u cijelom CAPEXu koji je u proteklih pet godina od početka investicije iznosio oko milijun eura. Do sada smo uspjeli povući oko 50 tisuća eura bespovratnih sredstava iz programa eIMPULS programa poticaja poduzetništva i obrta kroz jačanje konkurentnosti malog gospodarstva. Navedena mjera je sudjelovala sa 40 posto izvršenog CAPEX i sredstva su isplaćena nakon 1,5 godine od prijave'', govori nam Andrej Čapka iz Zmajske pivovara d.o.o.

Kao pivovara su prijavljivali i na neke druge projekte isključivo u svrhu širenja proizvodnje od kojih su neki još u tijeku, no očekivanja im nisu velika s obzirom na trenutnu praksu provoditelja koja favorizira brzinu prijave nasuprot kvalitete projekta.

Narušavanje ekonomske računice

''Umjesto bespovratnih sredstava iz EU projekata u dijelu investicije koji vežu iznad uobičajene administrativne zahtjeve te dodatno odgađaju CAPEX sve svoje resurse smo usmjerili u iskorištavanje trenutnog povoljnog okruženja niskih kamatnih stopa te CAPEX, pored vlastitih sredstava, financiramo vanjskim kreditnim linijama. Fokus na iskorištavanje isključivo EU fondova za realizaciju svoje poduzetničke ideje može trajno narušiti ekonomsku računicu projekta jer dugoročno umanjuje naglasak na profitabilnosti investicije kroz pravilnu alokaciju resursa'', govori Čapka za Bljesak.info.

Uz Zmajsku pivaru fondove su, kako nam govore iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, koristili i Pivovara Varionica, Samoborska pivovara Razum te Letina Intech d.o.o.
''Prerađivačka industrija prihvatljiv je prijavitelj za sve vrste potpora koje u sklopu "Operativnog programa Konkurentnost i kohezija" Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dodjeljuje malim i srednjim poduzetnicima.

Tako je i djelatnost proizvodnje piva prihvatljiva, pod uvjetom da je obavljaju mali i srednji poduzetnici (sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EZ koja je detaljno obrazložena u Prilogu i Uredbe 651/2014). MSP-ovi koji posluju u djelatnosti proizvodnje piva do sada su mogli ostvariti pravo na potpore za ulaganja u proizvodne kapacitete te izradu web stranica a još uvijek im je dostupno sufinanciranje certifikacije proizvoda i poslovnih procesa, sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, ulaganja u informacijsko-komunikacijske tehnologije. Do sada su sufinancirana 4 projekta malih pivara, od čega tri razvojna'', rekli su za Bljesak.info iz ovog ministarstva.

BiH miljama daleko

Situacija za pivare u našoj zemlji je znatno lošija, odnosno prije samog pristupa korištenju EU fondova, domaći pivari, kada je u pitanju Federacija BiH, muku muče sa samom registracijom obrta.

''Mi u Federaciji BiH imamo veliki problem s tim da ne možemo registrirati malu pivaru. U našem zakonu, odnosno u pravilniku o registriranju obrta, nema djelatnost pravljenja piva. U RS nemaju taj problem, kod njih ima registriranje obrta. Tako da se mi prvenstveno moramo riješiti ovog problema'', objašnjava za Bljesak.info Edo Mesihović iz mostarske pivare Old Bridge.

Mesihović govori kako do sada nisu imali iskustva u korištenju EU fondova, pratili su neke domaće fondove, jer su kapaciteti njihove pivare premali za sredstva koja se nude iz EU.

''Pratili smo EU fondove, no do sada nismo aplicirali jer su to veće investicije, bar kad govorimo o nama i o pivarima u BiH. Pratili smo i neke domaće fondove, ali što se tiče proizvodnje piva, nema mnogo opcija. Nalazili smo neke programe, no većina njih isključuje proizvodnju alkohola. Naše male pivare su kapaciteta između 5 do 10 tisuća litara mjesečno i to je premalo za investirati od strane EU fondova'', govori Mesihović.

Sličnu priču govori nam i širokobriješki pivar Vlado Mandić, vlasnik pivare Lovac, koji ističe kako su na brojnim natječajima 'prekriženi' pod izgovorom da ne potiču proizvodnju alkohola, iako pivo spada u poljoprivredno-prehrambeni proizvod.

''Iskreno, nemamo puno iskustva jer nismo u zadnjih 4-5 godina naišli na mnogo poziva koji nude fondove isključivo za pivovare. Najčešće smo se pokušali 'ugurati' na neke natječaje za male i srednje poduzetnike, nove firme i slično. Nažalost, nismo naišli na neke pozitivne reakcije. Neki su nas u početku prekrižili pod izgovorom da ne potiču proizvodnju alkohola, iako pivo zakonski spada u poljoprivredno-prehrambeni proizvod'', govori Mandić za Bljesak.info.

Ništa bolje nisu prošli na natječaju koji je bio raspisan od Švedske a na koji su se prijavili s projektom za ekološki prihvatljivo rješavanje pivskog tropa (iskorišteni pivski slad).

''Cilj je bio od otpada pivske proizvodnje proizvesti pecivo, što je sasvim normalno jer se radi o žitaricama, ali i to nije prošlo pod izgovorom da nema širu društvenu korist'', govori mladi pivar.

Neiskorištenost fondova

I dok BiH tapka u mraku kad je u pitanju sami zakon, neiskorištenost EU fondova, problem je koji Hrvatskoj prijeti i danas, pet godina nakon ulaska u Europsku uniju. Hrvatska ministrica za europske fondove Gabrijela Žalac ranije je izjavila da je njezina zemlja apsorbirala samo 39 posto od raspoloživih 10,7 milijardi eura za razdoblje 2014-2020.

Lošu apsorpciju europskih fondova nedavno je spomenuo i guverner Hrvatske središnje banke Boris Vujčić, kada je komentirao pozitivan utjecaj ulaska Hrvatske u EU prije pet godina (izvoz je porastao za više od 40 posto), a sam premijer Andrej Plenković, koji je krajem svibnja predstavio novog ministra gospodarstva Darko Horvat, izrazio je nadu kako će novi ministar pridonijeti "boljoj apsorpciji europskih fondova", što je nedavno potaknula i Europska središnja banka.

Ovo kašnjenje u korištenju sredstava ima korijen u činjenici da pretpristupni fondovi i oni iz ranijih programa nisu bili u potpunosti iscrpljeni unutar zakazanog vremenskog okvira, te da se znanje neophodno za podnošenje zahtjeva za EU fondove gradi polako gradi, što potvruđuje i politika u našoj zemlji, koja već godinama stoji na istom mjestu.