EU pruža potporu transparentnosti vlasništva i financiranja medija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prosincu ove godine završava se trogodišnji projekt Europske unije (EU) “Mediji i javni ugled”, koji je imao za cilj uspostavljanje transparentnosti medijskog vlasništva, financiranja medija i oglašavanja u Bosni i Hercegovini (BiH).

U medijskoj džungli u BiH ima mnogo nedostataka u transparentnosti vlasništva. Na to se veže pitanje različitog utjecaja na medije, što rezultira nepovjerenjem u medije. Posebno je bitan financijski aspekt, koliko institucije izdvajaju za medije.

Između ostalog, projekt je imao za cilj donijeti prijedloge zakona o transparentnosti vlasništva medija i financiranja, te zakona o oglašavanju u BiH. Ideja je bila da se prijedlozi zakona stave u parlamentarnu proceduru. Dosad nisu ugledali svjetlo dana, a u međuvremenu i dalje stižu kritike iz Europske komisije upravo za ovo područje.

“Kroz proračune institucija često ne možete vidjeti koliki je točan iznos koji se dodjeljuje određenom mediju. Informacije se nalaze pod stavkama ‘sredstva za informiranje’ i ne možete vidjeti krajnjeg korisnika”, priča projektna koordinatorica u Media centru Sarajevo Anida Sokol.

Naime, sistem naplate RTV-takse nije riješen, te su javni servisi u veoma lošem financijskom stanju, a ni tržište oglašavanja nije regulirano pa ne postoje pouzdani podaci o gledanosti/slušanosti/tiražu, koji bi trebali biti jedan od kriterija za sklapanje komercijalnih ugovora.

Zbog sve manjih komercijalnih prihoda, mediji u BiH se sve više oslanjaju na sredstva iz javnih proračuna. Institucije vlasti godišnje izdvoje više od 30 milijuna KM za medije, ali ova cifra je mnogo veća ako se uzme u obzir i novac koji dolazi od oglašavanja velikih javnih poduzeća.

Sokol kaže da javnost treba znati na koji način se financiraju mediji jer financijski odnosi mogu direktno utjecati na uredničku politiku jednog medija.

S obzirom na to da BiH do sad nije pokazala dobru volju za mijenjanje stanja u oblasti medija, EU je dala sredstva iz IPA fondova za projekt uspostavljanja transparentnosti medijskog vlasništva, financiranja i oglašavanja. Na projektu radi konzorcij medijskih eksperata, a njihov zajednički stav je da je potrebno pronaći alternativne modele financiranja, uvesti kriterije pri dodjeli sredstava, te donijeti zakone o financiranju i transparentnosti vlasništva.

“Dosad smo uradili analizu koliko mediji dobivaju novca i nemamo pouzdane podatke. Možemo govoriti o procjenama. Negdje je to 35 milijuna. Neko kaže da samo u Federaciji BiH toliko novca dobivaju javni lokalni mediji iz proračuna kantona/županija i općina. Netko, opet, govori o velikoj cifri od 600 milijuna”, navodi Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari.

S druge strane, zbog financijskih odnosa mediji i novinari nalaze se u poziciji da pribjegavaju autocenzuri i izbjegavaju kritički izvještavati o onima koji ih financiraju, a nedostatak sredstva negativno utječu na kvalitetu izvještavanja.

Bez obzira na trenutnu situaciju, BiH ne zaostaje puno za zemljama regije, pa čak i nekim europskim zemljama. Prva je donijela Zakon o slobodi pristupa informacijama u regiji. Svi imaju isti problem stvarne primjene pravila.

“Hrvatska ima najbolji u regiji pristup određenom nivou podataka, no ti podaci nisu stvarni. Postoji nešto što se zove ‘stvarni vlasnici’, iza onih nominalnih, koji to rade putem kućnih ugovora, koji čak nisu ni protuzakoniti”, navodi Munir Podumnjak, direktor Partnerstva za društveni razvoj Zagreb.

U BiH postoje tri načina financiranja medija: putem pretplate, komercijalnih ugovora koji uključuju prvenstveno prodaju reklamnog prostora, te putem javnih sredstava koja institucije dodijele medijima.