Manipulacija oko investicija u BiH: Zašto 'padamo'?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U 2016. godini, po podacima koji su trenutno dostupni, smanjena su strana ulaganja u BiH. Naime, prema izvješću  Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, ulaganja su prošle godine smanjena su za skoro 50 posto u odnosu na prvu polovinu 2015.

Prema podacima Centralne Banke BiH, direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2015. godinu su iznosila 476,7 milijuna KM. Godinu kasnije, direktna strana ulaganja u BiH su pala gotovo za pola.

Direkcija je, pozivajući se na podatke Centralne banke BiH, objavila kako su direktna strana ulaganja u prvoj polovini 2016. godine iznose 194 milijuna KM, što je manje za 46,8 posto u odnosu na ulaganja u istom razdoblju prošle godine. U drugom kvartalu 2016. godine ulaganja su iznosila 40,8 milijuna KM što je manje za čak 82,1 posto odnosu na ulaganja u istom kvartalu 2015. godine.

Povlačenje kapitala iz BiH

Kako se navodi, padu investicija najviše je doprinijelo ''povlačenje kapitala nekih zemalja iz BiH kao i odlaganje početka izgradnje velikih elektroenergetskih projekata''.

Analizirajući ove podatke, poslovni portal Capital objavio je kako bi 2016. godina mogla biti najlošija po iznosu privučenih investicija u posljednjih deset godina.

No, kako i većina brojki u BiH, tako se i oko ovih brojki manipulira. Zbog toga je državni premijer Denis Zvizdić završio s negativnom ocjenom u analizi Istinomjera. Naime, predsjedatelj Vijeća ministara je u rujnu prošle godine rekao kako ''već u prvih osam mjeseci u odnosu na 2015. godinu mi imamo povećanje investicija, stranih investicija, direktnih, za 114 posto''.

No, pokazalo se da Zvizdićeve tvrdnje nemaju veze sa stvarnim stanjem i kako će biti, kad se brojke za 2016. službeno objave, biti daleko od toga.

''Da bi Zvizdićeva izjava o povećanju stranih ulaganja za 114 posto bila istinita, prosječna ulaganja u jednom mjesecu bi morala iznositi oko 85 milijuna KM mjesečno, ili 680 milijuna KM za prvih osam mjeseci 2016. godine'', naveo je Istinomjer.

Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH za Bljesak info kaže kako je činjenica da je u posljednjih nekoliko godina evidentan nepovoljan trend kretanja razine stranih direktnih investicija.

''Potrebna je jasna strategija za privlačenje stranih investitora, opredjeljenje u kojem se smjeru razvijati i na koji način iskoristiti potencijale. Smatram da bismo dosljednim provođenjem reformi i stvaranjem boljih uvjeta za poslovanje, kao i aktivnostima na strateškoj promociji potencijala BiH, doprinijeli značajnoj promjeni trenda i razine investicija u sljedećih nekoliko godina'', rekla je Miovčić i dodala kako je potrebno posvetiti posebnu pažnju promociji izvoznog i investicijskog potencijala bh gospodarstva u inozemstvu te privlačenju što većeg broja stranih kompanija da investiraju u BiH.

Naime, Vijeće stranih investitora BiH već deset godina aktivno djeluje kao jedinstveni glas najznačajnijih stranih investitora prisutnih u BiH s ciljem poboljšanja općih uvjeta i ambijenta poslovanja, kao i stvaranja boljeg okruženja za dodatno privlačenje stranih investicija.

Zašto je poslovanje otežano?

Miovčić ističe kako činjenica da je 'Bijela knjiga' Vijeća, u kojoj su navedena ključna pitanja-prepreke i konkretna rješenja za povećanje investicija, postala dio reformskih procesa u BiH institucijama.

''Iz perspektive stranog investitora ključni elementi koji čine otežano poslovanje su: politička nestabilnost, ekonomska, pravna, politička i ostale podijeljenosti, predugo vrijeme i procedura za ishodovanje potrebnih dozvola, nepredvidivost kretanja i visina stopa poreza, nedosljednost u propisima i primjene brojnih administrativnih procedura na raznim razinama vlasti'', kaže Miovčić i dodaje kako su često svjedoci da, usprkos dobrim zakonskim rješenjima, njihova primjena u praksi je problematična.

Kaže kako institucije zbog svoje kompleksnosti i neefikasnosti birokratskog aparata, različito tumače određene propise i prebacuju nadležnosti.

''Također, neusklađenost pojedinih propisa na samoj teritoriji BiH je otežavajući faktor u poslovanju i domaćih i stranih kompanija. Harmonizacija propisa s legislativom Europske unije i susjednih zemalja je od izuzetne važnosti za potencijalne i postojeće investitore. Uvode se dodatna opterećenja na gospodarstvo umjesto da se gospodarstvo oslobodi i poslodavci rasterete kako bi se stvorila baza razvoja i dugoročnog planiranja investiranja od čega bi se onda mogao puniti i proračun i od čega bi profitirale i kompanije i radnici i građani'', rekla je.

Kaže kako u Vijeću nemaju konkretna saznanja o kompanijama koje su napustile BiH zbog nerazumijevanja na koje su naišli u lokalnim zajednicama.

''Ali, sigurni smo da svaki takav vid negativnog publiciteta umnogome šteti svim našim naporima k poboljšanju poslovnog ambijenta i privlačenju stranih investitora'', navela je.

Naime, Vijeće stranih investitora je u 2015. godini provelo i istraživanje ''VSI Poslovni barometar''  u kojem su članice Vijeća izrazile spremnost da preporuče BiH kao zemlju za ulaganje (81% ispitanika) kao i da reinvestiraju u sljedeće dvije godine (67% ispitanika).

''Istraživanje je ukazalo da su ključne prednosti BiH kao zemlje za ulaganja: potencijal domaćeg tržišta, zemljopisni i strateški položaj te visokoobrazovani kadrovi po konkurentnim cijenama rada'', navodi Miovčić.

Prednosti za investitore u BiH

Na nedavnoj konferenciji o liderstvu u biznisu koja je održana pod pokroviteljstvom Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Lars Gunnara Wigemarka između ostalog je rečeno kako BiH ima određene prednosti za investitore, ali da se one gube u šumi komplicirane administracije.

Vijeće stranih investitora navodi kako je potrebno konstantno imati na umu da privlačenje stranih investitora mora pratiti dosljedno provođenje započetih reformi u zemlji, kako bismo te iste investitore i zadržali nakon što ih jednom pozovemo i privučemo da investiraju u našu zemlju.

''Poznato je da su se određenim izmjenama zakona ponudila povoljnija rješenja, kao i da su određena zakonska rješenja i prijedlozi imali za rezultat ukidanje određenih povlastica i uvođenje dodatnih opterećenja za privrednike. Vlasti na svim nivoima bi trebale nastaviti na implementaciji reformskih ciljeva na koje su se obvezale entitetske vlade usvajanjem Reformske agende. Očekujemo reformu u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima EU i zahtjevima globalnog tržišta, zatim donošenje adekvatnog zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigiranje porezne politike u cilju poticanja rasta realnog sektora, i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja vladavine prava što je preduvjet za uspješnu implementaciju Reformske agende'', rekla je Miovčić.