Op op opa
250 milijuna eura za BiH od Europske unije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Europska komisija je usvojila prijedlog paketa makrofinansijske pomoći u iznosu od tri milijarde eura za deset partnera iz susjedstva i partnere u procesu proširenja kako bi im pomogla da ograniče negativne ekonomske efekte pandemije koronavirusa.
Kriza
Prijedlog se dalje nadovezuje na strategiju Tim Europa, odnosno, snažni i ciljani odgovor Europske unije u podršci naporima partnerskih zemalja u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Riječ je o važnom primjeru iskazane solidarnosti Europske unije sa ovim zemljama u ovakvim nezapamćenim kriznim vremenima.
Pročitajte još
Nakon preliminarne procjene potreba za financiranjem, prijedlogom se predviđa sljedeća raspodjela sredstava makrofinancijske pomoći: Republika Albanija (180 milijuna eura), Bosna i Hercegovina (250 milijuna eura), Gruzija (150 milijuna eura), Hašemitska Kraljevina Jordan (200 milijuna eura), Kosovo (100 milijuna eura), Republika Moldavija (100 milijuna eura), Crna Gora (60 milijuna eura), Republika Sjeverna Makedonija (160 milijuna eura), Republika Tunis (600 milijuna eura) i Ukrajina (1,2 milijarde eura).
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za ekonomiju u interesu građana, ističe:
''Podrška našim susjedima je od suštinske važnosti u ovim kriznim vremenima kako bi se očuvala stabilnost cijele regije. U okviru globalnog odgovora Europske unije na pandemiju koronavirusa, moramo pomoći našim susjedima da ublaže najteže ekonomske efekte. Ovakvi 'krizni programi makrofinancijske podrške' predstavljaju pomoć za deset zemalja u osiguravanju makroekonomske stabilnosti i zaštiti njihovog stanovništva i gospodarstva tijekom krize.''
Paolo Gentiloni, komesar za ekonomiju, naglašava:
''Europska solidarnost ne smije se zaustaviti na granicama naše Unije. Jer u ovakvoj globalnoj krizi ili opstajemo ili nestajemo zajedno. Danas Europska komisija poduzima odlučan korak kako bi pomogla deset naših susjeda u njihovoj borbi protiv koronavirusa. Pozivam Europski parlament i Vijeće da što prije usaglase ovaj važan paket.''
Potvrda
Sredstva iz makrofinancijske podrške će biti na raspolaganju tijekom 12 mjeseci u obliku zajmova pod izuzetno povoljnim uvjetima kako bi se zemljama pomoglo da zadovolje trenutne, hitne potrebe za financiranjem. Zajedno s podrškom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sredstva mogu doprinijeti jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora za izdvajanja resursa za zaštitu građana i ublažavanje negativnih socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Ovaj instrument je također dostupan za druge zemlje koje ispunjavaju uvjete, a imaju problema sa platnoim bilansom.
Prijedlog Komisije trebaju usvojiti Europski parlament i Vijeće Evropske unije. S obzirom na hitnu potrebu za ovom podrškom, Komisija računa na suradnju suzakonodavaca kako bi se osiguralo ekspeditivno usvajanje prijedloga.
Nakon usvajanja prijedloga, Komisija je spremna isplatiti prvu tranšu što je prije moguće nakon donošenja odluke o makrofinancijskoj pomoći i nakon sporazuma o Memorandumu o razumijevanju sa svakom partnerskom zemljom. Druga rata bi mogla biti isplaćena u četvrtom kvartalu 2020. ili u prvoj polovini 2021. godine, pod uvjetom da se mjere politike vezane uz podršku provode blagovremeno.
Informacija koju je objavio europski komesar za proširenje Oliver Varhelji da će EU uputiti 250 milijuna eura pomoći Bosni i Hercegovini predstavlja izuzetno pozitivnu vijest za našu zemlju, ocijenio je potpredsjednik Stranke demokatske akcije (SDA) Safet Softić.
Iako taj iznos zadovoljava samo dio potreba, to je ipak uvjerljivo najveća međunarodna pomoć koja u jeku ove pandemije stiže Bosni i Hercegovini. I na ovaj način EU je pokazala da je iskreni prijatelj našoj državi, na čemu joj svaki građanin ove zemlje treba biti zahvalan.
''Apsurdno je da unatoč ovolikoj pomoći, politički predstavnici iz entiteta RS, na čelu sa Miloradom Dodikom, omalovažavaju pomoć Europske unije, pa čak šire i otvoreni euroskepticizam i govor mržnje prema EU. Paralelno, imamo apsurdnu pojavu da se na sva zvona veliča pomoć Rusije, koja je u poređenju sa europskom mizerna, a pri tome je poslana selektivno, s ciljem unošenja podjela u BiH i podrivanja stabilnosti'', smatra Softić.
Podsjeća da je visoki komesar Borell u kontekstu Srbije već ukazao na ovakve pojave, gdje se pomoć EU ciljano omalovažava i diskreditira. Identičnu stvar u BiH čini i Dodik, šireći euroskepticizam, i to mora biti tema dolazećeg zagrebačkog samita EU-Zapadni Balkan.
''Također, kada se bude ocjenjivao napredak BiH na EU putu, mora se konačno reći istina o tome ko je glavni kočničar u BiH, a to je Milorad Dodik. Ključna greška EU je što godinama bježe od toga da kažu istinu, već redovno pokušavaju reći da su "svi u BiH krivi", i oni koji pokreću stvari naprijed i Dodik koji nas koči. Taj popustljivi odnos iz Brisela upravo je proizveo ovakvog Dodika, koji u trenutku krize širi čak otvorenu mržnju prema Bruxellesu Zato je krajnji trenutak da EU, već na zagrebačkom summitu, preispita svoj odnos prema njegovoj destruktivnoj politici'', zaključio je Softić.
