Hoće li nakon smanjenja nameta poslodavac razliku ostaviti sebi umjesto radniku?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Smanjenjem poreznih nameta BiH bi načinila veliki korak u reformama koje bi spasile ekonomiju i koje su obećane Europskoj uniji. Dok europski partneri u BiH vjeruju potpisu kojim su se bh lideri obvezali da će ekonomija biti na prvom mjestu, analitičari i gospodarstvenici smatraju kako je vremena (odavno) sve manje i kako su jasni koraci koje treba načiniti kako bi se krenulo naprijed. Ili barem zaustavilo posrtanje unazad.

U ekspozeu federalnog premijera Fadila Novalića smanjenje troškova rada zauzelo je visoko drugo mjesto na popisu prioriteta. Tako Novalić predlaže potpuno oslobađanje od obveza prve dvije godine te navodi kako bi ova mjera djelovala stimulativno, te bi se neformalni sektor značajno smanjio, a oni koji ne bi iskoristili ovu pogodnost, bi bili radikalno kažnjeni.

Olakšice za prvo zapošljavanje

''Nužno je donijeti set uredbi koji bi definirao olakšice za prvo zapošljavanje, odnosno zapošljavanje poslije dužeg prekida, također bi predvidio i sankcije za eventualnu zloupotrebu. Jedna od prvih mjera bi bilo ukidanje naknada koje nemaju karakter plaće (topli obrok, prijevoz, regres), te ekvivalentno smanjenje postotka obveza na neto plaću, da bi se održao neutralan učinak naveo je Novalić dodajući kako je namjera proširenje poreske osnove, no zadržavanje na istoj razini prihoda za izvanproračunske fondove.

Nova federalna vlast planira i pojednostaviti proceduru obračuna plaća i uplate pripadajućih obveza te bi, umjesto dosadašnjih 9 ili 10 uplata na različite račune, to svela na jedan ili dva računa.

Novalić je u svojem prvom obraćanju federalnim zastupnicima naglasio kako je jedan od osnovnih problema definiranih i u okviru Sporazuma o rastu i zapošljavanju preveliko poresko opterećenje rada.

''U našem programu planiram postupno smanjenje obveza na rad sa 72,17%, na oko 50%. Ovo će se postići proširenjem porezne osnove'', navodi Novalić.
U Udruženju nezaposlenih smatraju kako je najbitnije rasteretiti doprinose na rad, jer su trenutno među najvećim u Europi.

Gušenje crnog tržišta

''Kad bismo našli način da spustimo doprinose sa 68% od neto plaće na 33%, ugušili bismo crno tržište rada, te omogućili sigurnost svima koji su radili na crno jer bi se većina poslodavaca odlučila na prijavu radnika. To bi malo poljuljalo fondove, međutim vremenom bi se i to riješilo, zbog novih prijava radnika i plaćanja doprinosa što je do sada radio zavod za zapošljavanje'', rekao je za Bljesak.info Amir Spaho iz Udruženja nezaposlenih u BiH.

I na okruglom stolu na temu 'Registar parafiskalnih nameta za bolje poslovno okruženje', kojeg su u Mostaru organizirale Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar i Udruženja Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča glavni zaključak je bio kako će se smanjivanjem poreznih opterećenja i nameta smanjiti i nezaposlenost.

Istaknuto je kako je porazna činjenica da je potrebno da bi poduzeće nesmetano obavljalo djelatnost da se pridržava preko 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Također, poduzeće je dužno tijekom godine predati preko 150 raznih prijava i obrazaca. Porazna je i činjenica da je Svjetska banka od 189 zemalja, Bosnu i Hercegovinu je rangirala na 135. mjesto prema kriterijima za ''jednostavnost plaćanja poreza", što zemlju ostavlja na vrlo lošoj poziciji u utrci za strane investicije. Istaknuta je i potreba stvaranja registra parafiskalnih nameta u BiH što bi bila osnova za poboljšanje sveukupnog poslovnog okruženja.

Stare metode

U Sporazumu za rast i zapošljavanje, na čiju su se provedbu obvezali bh dužnosnici se navode potrebne mjere za ekonomske reforme i to: smanjenje poreza na rad kako bi se olakšalo zapošljavanje novih radnika; povećanje otvorenost i konkurentnosti tržišta rada kako bi mladi i nezaposleni lakše pronašli zaposlenje i osigurali da se trud isplati; smanjenje zahtjeva i vremena potrebnog za pokretanje poslovanja; usvajanje unaprijeđenog stečajnog okvira za brže restrukturiranje poduzeća; izradu transparentnih i javnih e-registara procedura za pribavljanje dozvola i odobrenja; smanjenje broja povlaštenih penzija i povećanje socijalne pomoći za one u stvarnom stanju potrebe.

Magistrica menadžmenta Anđela Pepić, u svojoj studiju nazvanoj 'Lijevi pogled na Porazum za rast i zapošljavanje' ističe kako se u predloženom planu za reforme ''jedino gdje se može vidjeti 'problem' u slučaju Bosne i Hercegovine, jeste činjenica da veći dio poreza se mora prijavljivati i plaćati 'starim' metodama''.

''Ono što je problematično (...) jeste isključivo oslanjanje na fiskalne mjere, dok se istovremeno potpuno izostavlja element kontrole i nadzora nad primjenom zakona u smislu pojačanja kapaciteta inspekcija rada (koje bi trebale pratiti stanje na terenu i registrirati nepravilnosti u smislu rada na crno, neplaćanja doprinosa od strane poslodavaca i drugih eklatantnih kršenja prava radnika) i drugih vladinih institucija kako bi se osiguralo poštivanje zakona'', navodi magistrica Pepić.

Ističe kako se iz cijelog procesa uporno izostavlja i to ''da bi možda poslodavci nastavili plaćati onim radnicima kojim već sada plaćaju poreze i doprinose po novoj, smanjenoj stopi, a sebi smanjili „opterećenje“ na ukupno poslovanje''.

''Na primjer, zamislite poduzeće koje ima 50 radnika i za svakog od njih izdvaja 40% na plaću za poreze i doprinose, i sada se, zahvaljujući predloženim mjerama, smanje porezi i doprinosi na 35% što znači da mu po svakom radniku ostaje 5 procentnih poena razlike – da li će odlučiti da za tu razliku isplati nešto veću plaću radnicima ili će to ostaviti „sebi“, odnosno kao dio dobiti u poduzeću? Prema dosadašnjoj praksi u Bosni i Hercegovini, kapitalisti imaju takav odnos prema radnicima da im i ovako teško uplaćuju redovno čak i minimalne plate, a u skladu s tim teško da će se odlučiti da „nagrade“ radnike s povećanjem plate zbog manjeg poreskog opterećenja'', navodi magistrica Pepić ističući kako izuzetaka ima.

Poznato je da je opterećenje rada porezima i doprinosima izrazito visoko u BiH i kreće se oko 40%. To znači da od 100 KM koje poslodavac isplati za jednog registriranog radnika samo 60 KM stiže u ruke tom radniku.

Nagrada za one koji poštuju pravila

Ovdje postoje određene razlike između dva entiteta. U RS, poreski klin za prosječnu platu iznosi 39,7% dok je u FBiH cijelih 43,8%. Po ovom pitanju, BiH trenutno stoji najgore među zemljama regije.

Pepić navodi kako je jasno da su poreska opterećenja na rad visoka, međutim upitno je hoće li ponuđene mjere zaista odgovoriti adekvatno na ovaj problem ukoliko istovremeno ne uzmu u obzir i potrebu za jačom kontrolom naplate prihoda i poštivanja zakonskih mjera kroz poboljšani rad nadležnih inspekcija, te uzeti u obzir da bilo kakvo povećanje stope PDV-a istovremeno znači i dodatno osiromašenje već osiromašenog građanstva u Bosni i Hercegovini.

''Nagrađivanje onih poslodavaca koji u potpunosti poštuju prava radnika i istovremeno redovno uplaćuju sve obveze, poreze i doprinose kroz godišnje olakšice ili smanjenje/oslobađanje od plaćanja jednog dijela poreza, a kažnjavati one poslodavce koji ne poštuju isto i ne prijavljuju radnike. Time bi se stimulirali i drugi poslodavci da preuzmu dobre prakse i utjecalo bi se na moguće povećanje broja prijavljenih radnika, a samim tim i utjecalo na smanjenje sive ekonomije'', navela je.

Europski dužnosnici, koji su proteklih dana boravili u BiH ili koji djeluju u našoj zemlji, potiču političare da krenu raditi na ekonomskim reformama. Premijerima i ministrima financija na svim razinama poručeno je kako se bez reformi neće moći krenuti naprijed i da neće biti nagrada. Iako će stupiti na snagu odmrznuti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosni i Hercegovini ipak je još uvijek glavna nagrada novac MMF-a i Svjetske banke. A bez ostvarivanja zacrtanog i obećanog teško da će ga biti.