VIDEO
Je li BiH zaslužila kandidatski status u EU?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nije preostalo puno vremena do odluke Europske unije o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine za članstvo.
No Bosna i Hercegovina je čini se slabo zainteresirana za dobivanje kandidatskog statusa.
''U paketu proširenja kojeg je Europska komisija donijela u listopadu 2022. godine zapravo u dokumentu koji govori o napretku BiH, na njenom putu u EU, zatražena je preporuka Europskom vijeću da BiH do kraja godine dodijeli službeni status kandidata u EU. BiH je vrlo malo napravila na tom s ovm EU putu u proteklom razdoblju'', smatra politolog Ivan Kraljević.
Građani podijeljenog mišljenja
Dodaje da bi eventualno dobivanje službenog statusa kandidata značilo političku poruku, odnosno politički zaokret Europske unije, čija je politika proširenja instrument koji bi bio vrlo značajan u EU.
Pročitajte još
''Konačno bi oslobodio kočnice odnosno odblokirao desetogodišnji zastoj i zamor u politici proširenja EU prema ovom području Zapadnog Balkana'', kazao je Kraljević.
Građani su podijeljenog mišljenja dok neki smatraju da je BiH zaslužila kandidatski status u EU, drugi misle, da dok god nam je ovakvo stanje u društvu BiH ne treba biti zemlja kandidat.
Kraljević smatra kako je BiH posljednji konkretan korak napravila 2016. godine kada je predala za kandidaturu, političari su u međuvremenu pokazali malo interesa za dobivanje statusa pa i sami ulazak u EU, dok bi dobianje ovog statusa po njegovom mišljenju značilo čisto geopolitičku odluku.
Urušavajući koncept po EU
Zekerijah Smajić, ekspert za europske politike i proces proširenja Europske unije odgovarajući na pitanje je li BiH zaslužila da dobije kandidatski status kaže:
''Da bih odgovorio na pitanje da li je Bosna i Hercegovina zaslužila status kandidata za članstvo u EU korisno bi se bilo prvo podsjetiti da je nekada takva odluka Evropske komisije i Vijeća podrazumijevala "stvarni, vidljiv i kredibilan progres" u svim ključnim sektorima u zemlji koja aplicira za takav status. Osobito su se precizno mjerila postignuća u sektoru institucionalne sposobnosti te zemlje i njene efikasnosti u oblastima tržišne ekonomije, pravosuđa, ljudskih prava i suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije. U posljednjih desetak godina, a osobito od početka mandata sadašnje Europske komisije koju je već u nastupnom govoru krajem 2019. godine novoizabrana predsjednice Ursula von der Leyen definirala "geopolitičkom Komisijom", politika proširenja Unije je patvorena u primarno geopolitički projekt euroatlantskog bloka predvođenog Sjedinjenim Državama Amerike umjesto koegzistirajućeg kontinentalnog projekta same Europske unije'', kazao je Smajić.
Po tom novom, kaže, urušavajućem konceptu po EU, sredinom ove godine se i dogodio presedan po kojem je, usred rata u Ukrajini, ovoj zemlji i Moldaviji, uz ostalo i dvjema najsiromašnijim zemljama Europe, dodijeljen status kandidata za članstvo u Uniji. Bosni i Hercegovini, u kojoj je rat završen prije 27 godina, takav status je tada uskraćen.
''Moj odgovor na Vaše pitanje je, dakle, da - zbog unutarnjopolitičkih, sigurnosnih, ekonomskih, institucionalnih, građanskopravnih i brojnih drugih anomalija i procesa, ni jedna od navedenih zemalja nije u stanju suštinski apsorbirati status kandidata uključujući dakako i Bosnu i Hercegovinu.
Degradacija pravne stečevine
Dodjela kandidatskog statusa za našu zemlju u postojećim uvjetima institucionalne i svake druge disfunkcionalnosti države, klasični je primjer političke "mrkve" zvaničnog Bruxellesa u funkciji globalnog geopolitičkog pregrupiranja u cilju zauzimanja što većeg posjeda za svoje geostrateške potrebe. U takvim uvjetima je nerealno očekivati one benefite kakve su imale zemlje u onim procesima proširenja u kojima je dominirala ravnopravna koegzistencija suverenih zemalja Europe. Proširenjem EU na baltičke zemlje 2004. godine, zatim na Bugarsku i Rumunjsku 2007. pa i Hrvatsku 2013. godine, osnivački principi, zajednička pravna stečevina i etika EU su dramatično degradirani, a s najnovijom politikom podaništva prema Americi, čak i sama genijalna ideja o Sjedinjenim Državama Europe postala je, na žalost njenih utemeljitelja, potpuno obesmislena. Samim time je obesmislen ne samo kandidatski status već i sama politika proširenja kao nekadašnji najsvjetliji dokaz miroljubivosti i vizionarstva nekadašnjih europskih lidera.
Povremeni apeli europskih dužnosnika da domaće vlasti poduzmu korake ka ispunjenju zacrtanih uvjeta uglavnom ostaju bez odgovora. Veći stupanj entuzijazma pokazuju europski dužnosnici nego domaće vlasti kada je riječ o prilici da BiH dobije kandidatski status, smatra politička analitičarka Tanja Topić ukazujući da su političke elite više zaokupljene raspodjelom plijena nakon izbora. Posebno što je, kako kaže, riječ o strukturi koja je već pokazala nezainteresiranost za integracijski proces.
Summit EU bit će održan 15. prosinca, na kojem bi mogla pasti odluka o preporuci Europske komisije za našu zemlju.
