Kako EU i BiH odgovaraju na izazove migrantskih tokova?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ranije ove godine je u Bruxellesu dogovoreno zajedničko djelovanje s ciljem smanjivanja nelegalnih ulazaka u države članice Europske unije (EU). Iako dogovor nije potpun, EU čelnici su odgovorili na pitanje kako postupati prema migrantima koji dolaze s južne rute – iz sjeverne Afrike preko Sredozemnog mora.

Sukladno dogovoru, osnovat će se prihvatni centri u državama koje to dobrovoljno prihvate kako bi se razlučile osobe s osnovanim strahom po vlastiti život od ostalih migranata koji će potom biti vraćeni u ishodišne zemlje. U suradnji s Visokim povjerenstvom UN-a za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije pokušat će se razbiti model krijumčarenja ljudi i uspostaviti siguran mehanizam za pružanje pomoći zaista ugroženim osobama.

Osim toga, povećat će se pomoć sjevernoafričkim zemljama koje služe kao tranzitna područja radi sprječavanja nelegalnih migracija. Ovaj dogovor je postignut na snažno inzistiranje Italije koja već duže vrijeme sluzi kao ulazna luka za brojne migrante s područja Afrike.

Prema podacima Frontexa, europske agencije za zaštitu granica, broj ilegalnih migranata se smanjio u prvoj polovici ove godine u odnosu na prijašnje razdoblje, i to za 48%. Najveći dio ilegalnih prelazaka se odnosi na zapadnu mediteransku rutu, i to u Španjolsku, dok je značajno smanjen broj prelazaka središnjom rutom, iz Libije prema Italiji. Broj ilegalnih prelazaka preko balkanskih država je ostao umjeren.

Challenges for EU border management are growing as global travel increases while #security remains a top priority. For more info on the #Frontex / @EULISA_agency event ‘EU borders – getting smarter through technology’ see https://t.co/MwaNeCPDu6 #eulisaconference #eu2018at pic.twitter.com/hVtVXLLJgU

— Frontex (@Frontex) 17. listopada 2018.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos je izjavio kako se ključ u rješavanju migrantske krize ne nalazi u dodjeli humanitarne pomoći izbjeglicama, već u suradnji s trećim zemljama koje se nalaze na tranzitnim rutama, posebice u Africi.

Mattias Tesfaye, glasnogovornik danskih Socijaldemokrata, smatra kako Europska unija treba pokrenuti aktivnosti na tragu Marshallovog plana kojim je SAD pomogao europskim državama nakon II. svjetskog rata: Jedini način da smanjimo pritisak na europske granice je kroz snažno i obvezujuće međunarodno partnerstvo koje stvara bolje životne uvjete i prilike, u čemu EU preuzima vodstvo.

Drugačije razmišlja direktor Međunarodne organizacije za migracije Antonio Vitorino koji smatra kako bi trebalo stvoriti legalne kanale za migraciju kojima će se istovremeno smanjiti krijumčarenje i potaknuti ekonomski rast i razvoj u državama s obje strane Sredozemnog mora.

Na tragu ovih različitosti su i mišljenja lidera europskih zemalja: dok se s jedne strane zagovara jačanje Europske granične agencije Frontex u sprječavanju migracija, druga strana se zalaze za pojačano gospodarsko ulaganje u države koje su ishodiste migracija.

Europska komisija (EK) najavila je pružanje 1,5 milijuna eura vrijedne humanitarne pomoći za rješavanje rastućih potreba izbjeglica, tražitelja azila i migranata koji se nalaze u Bosni i Hercegovini (BiH), priopćili su iz Delegacije EU u BiH.

Dodaju da se time vrijednost ukupne humanitarne pomoći koju je EK osigurala u svrhu rješavanja potreba na Zapadnom Balkanu popela na 30,5 milijuna eura od početka izbjegličke krize.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je potvrdio kako različite razine vlasti u BiH opterećuju prijepori oko toga kako kontrolirati migrantsku krizu ali je istaknuo kako se oni bave posljedicama onoga što je “proizvela EU” zbog čije birokracije i sporosti se opet ništa ne može riješiti.

Upozorio je kako je stanje u BiH takvo da se ta zemlja postupno pretvara u hot-spot za migrante koje Unija ne želi prihvatiti niti spriječiti njihov izlazak iz država poput Grčke. “Ako migranti u BiH zbog toga ne budu imali što jesti onda je to problem EU a ne BiH", kazao je Mektić ističući kako svima mora biti jasno da u postojećim okolnostima nema jednostavnih rješenja.

“Broj izbjeglica i migranata koji pristižu u BiH se povećao i moramo djelovati brzo. Želimo pomoći BiH da se izbori s ovom situacijom i da pomogne najranjivijim izbjeglicama i migrantima. Naša financijska podrška je usmjerena na osnovne potrebe i hitno pružanje smještaja, hrane i zdravstvene pomoći, te osiguravanja zaštite”, kazao je Christos Stylianides, komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama.

"U BiH trenutno boravi približno 4.000 migranata, a riječ je uglavnom o ekonomskim migrantima, koji u 99 posto slučajeva nemaju nikakve identifikacijske dokumente", izjavio je direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić.

Po njegovim riječima, migranti u više od 90 posto slučajeva zatraže međunarodnu zaštitu, koju onda zloupotrebljavaju.

"Oni u 99 posto slučajeva nemaju nikakve dokumente, a uništavaju i sve dokaze o tome kako su ušli u Bosnu i Hercegovinu, tako da ih putem re-admisije ne bi mogli vratiti u zemlju iz koje su ušli", kazao je, dodavši kako migranti potom zatraže azil i dobivaju potvrde o međunarodnoj zaštiti koja im služi da se slobodno kreću po BiH.

Ujić ističe kako se migranti ne namjeravaju zadržavati u BiH, koju koriste samo kao tranzitno područje, te kako svakodnevno pokušavaju izaći iz ove države, a dio njih u tome i uspije.

Od početka ove godine u BiH ušlo je najviše migranata iz Pakistana (2.417), Sirije (1.393), Afganistana (980), Irana (900), a slijede Irak, Libija i druge države, kazao je Ujić.

Ocijenio je kako je riječ o mješovitim migracijama te kako su na prvom mjestu ekonomski migranti. Među migrantima je zabilježen manji postotak porodica i ranjivih kategorija, odnosno djece, a do sada nije zabilježe nijedan ulazak u BiH neke starije osobe, dodao je on.

Kada je u pitanju protjerivanje, odnosno stavljanje pod nadzor migranata, BiH je ove godine pod nadzor stavila njih oko 300, a re-admisijom iz Hrvatske prihvatila je 263 migranta.