Može li BiH do 2025. ući u EU?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Početkom ove godine, Europska komisija je kreirala strategiju proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana do 2025. godine.

Dokument je fokusiran isključivo na zapadni Balkan, a donosi mjere koje svaka zemlja kandidat/potencijalni kandidat treba donijeti kako bi ušla u zajednicu europskih naroda.

Prema ovome dokumentu, kolokvijalnog naziva "Strategija proširenja", određeno je šest ključnih točaka koje svaka od zemalja mora sto prije, u suradnji s EU partnerima, riješiti kako bi stekla realne šanse za članstvo u EU: vladavina prava, sigurnost i migracije, društveno-gospodarski razvoj, prometna i energetska povezanost, digitalizacija, te pomirenje i dobrosusjedski odnosi.

Češka analitičarka Jana Juzova je u svome radu “Proširenje na zapadni Balkan: konačna potvrda predanosti“ ustvrdila kako Bosna i Hercegovina može očekivati članstvo 2025. godine pod uvjetom da nastavi usvajanje i implementiranje ključnih reformi. U tome bi joj, prema Juzovoj, glavne prepreke činile stalni politički zastoj prouzročen dubokim podjelama po nacionalnim linijama, nacionalistički stavovi i nekooperativnost državnih lidera.

U analizi istog dokumenta, Marek Dabrowski i Yana Myachenkova, članovi think-tanka Bruegel, smatraju kako su Kosovo i Bosna i Hercegovina najudaljeniji od članstva zbog toga sto još uvijek nisu stekli kandidatski status. Prema njima, Crna Gora je trenutno najbliža članstvu: od stjecanja statusa kandidata 2012. pa sve do 2017., otvorila je 30 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja. Druga u nizu je Srbija koja je otvorila tek 12 poglavlja.

Međutim, glavni problem pristupa Srbije Europskoj uniji čini status Kosova, i realno je očekivati kako do članstva neće doci dok ne dođe do konačnog dogovora između ove dvije zemlje, sto bi konzekventno dovelo i do priznanja međunarodnog statusa Kosova od strane članica Europske unije koje to još nisu učinile.

Jana Juzova postavlja pitanje hoće li europski lideri biti blagonakloni potencijalnim članicama u smislu brzih i lakših pregovora zbog mogućeg utjecaja Rusije koja postaje politički angažirana na prostoru zapadnog Balkana. Iako Juzova ovo pitanje postavlja isključivo u kontekstu Srbije koju označuje najozbiljnijim kandidatom, premda zaostaje za Crnom Gorom u broju otvorenih pregovaračkih poglavlja, isto pitanje se može vezati za Bosnu i Hercegovinu koja također može potpasti pod ruski, ali i turski, politički i gospodarski utjecaj.

Odgovor na pitanje može li Bosna i Hercegovina do 2025. ispuniti uvjete koje pred nju postave pregovarački timovi Europske unije ponajprije mogu dati bosanskohercegovački politički lideri.

"Siguran sam da ćemo zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom ući u EU", kazao je Dragan Čović krajem ožujka, izrijekom potvrdivši kako pri tom misli upravo na 2025. godinu koja je u definiranju nove strategije EU-a za zapadni Balkan spominjana kao ciljna za članstvo Srbije i Crne Gore kao najizglednijih kandidata.

Iako je BiH postavila neslavni rekord u regiji kada je riječ samo o odgovaranju na upitnik Europske komisije nužan za razmatranje zahtjeva za odobravanje kandidatskog statusa za što joj je trebalo više od godine, Čović drži kako to nije razlog za pesimizam oko brzine i ishoda pristupnih pregovora. "Odmah nakon izbora imat ćemo jasan plan kako ući u proces pregovora", kazao je Čović.

Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla ističe da su odnosi među običnim ljudima mnogo bolji nego što to pokazuju politički odnosi. Slaže se, međutim, da ekonomski problemi i nedostatak pravne države predstavljaju ozbiljnu prepreku.

"Poseban problem predstavlja činjenica da je BiH ogrezla u nepotizmu, korupciji i organiziranom kriminalu, što sigurno tjera investitore i to sigurno usporava razvoj. Moramo stvoriti pravnu državu, u kojoj će se prvo građani osjećati sigurno, a onda i investitori. Bez toga nema ekonomskog razvoja ni puta ka EU", istakao je on.

Iako u Bosni i Hercegovini ne nedostaje deklarativne oprijedjeljenosti za članstvo u EU i provođenje potrebnih reformi, buduće vodstvo najviših državnih i entitetskih organa mora sto prije započeti s rješavanjem ključnih unutarnjih političkih pitanja i usklađivanja legislative s europskom pravnom stečevinom. Tek onda postoji realna prilika za 2025. godinu kada će, prema očekivanjima gore spomenutih analitičara, u Europsku uniju zajednički ući Crna Gora i Srbija.