Na dogovor nekad ni novac ne može natjerati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nije ništa novo da Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih nesuglasica i neusklađenosti propušta priliku za prilikom. Jedna od propuštenih je svakako i gledanje kako novac iz pretpristupnih fondova zemlji, kojoj financijske injekcije trebaju da ožive sve organe, prolaze ispred nosa u nepovrat.

BiH je još u razdoblju 2007.-2013. izgubila stotine milijuna eura, a Europska unija je od ove godine do 2020. trebala Bosni i Hercegovini dati više od 100 milijuna eura. No, zemlja taj novac neće vidjeti.

Propali projekti 

Projekti podrške za promet, pomoći institucijama na svim razinama za provođenje Zakona o malom biznisu i projekti nabavke opreme za parlamente propali su nakon što je Komitet Europske unije za IPA je krajem prošle godine donio odluku o uskraćivanju 47 milijuna eura namijenjenih BiH. Riječ je o još jednoj kazni, koju su možda političari preživjeli, ali će ju zemlja osjetiti duboko na svojoj koži. Jer, u ovako izmučenoj zemlji, svaki korak unazad i zastoj, veliki su nepopravljivi problem.

Ove godine, sredstva iz europske blagajne će ipak doći u BiH, ali kao pomoć poplavljenim područjima. Naime, Vijeće ministara BiH je prihvatilo prijedlog Europske komisije o preraspodjeli 42,24 milijuna eura IPA-e 2011. -2013. namijenjenih različitim projektima pomoći za saniranje posljedica poplava.

Riječ je o sredstvima IPA-e od 2011. do 2013. godine za 11 različitih projekata čija realizacija ne ide planiranom dinamikom, zbog čega ova sredstva ne bi bila iskorištena ove godine. Novac će, uvjereni su mnogi, ovog puta otići u prave ruke, a iz Eu je najavljeno kako će strogo kontrolirati tijek novca. Dokaz je to koliko se našim političarima vjeruje.

Samo dan nakon što je Europska unija donijela odluku da zbog političkog zastoja u BiH reducira sredstva iz IPA fondova za ovu godinu za 45 milijuna eura, u Sarajevo je stigao zamjenik generalnog direktora za proširenje Europske komisije Joost Korte. Visoki europski dužnosnik je po dolasku u BiH potvrdio da će sredstva oduzeta iz IPA fonda za BiH, biti preusmjerena za pomoć Kosovu te za regionalni projekt stambenog zbrinjavanja interno raseljenih osoba i izbjeglica. Ukupno 23,5 milijuna eura otišlo je Kosovu u smislu podrške dijalogu i normalizaciji odnosa Prištine i Beograda, a ostatak regionalnom programu stambenog zbrinjavanja. Iako se teško može povezati s prispjelim novcem, nakon te odluke pohvaljeni su odnosi Kosova i Srbije, a naš istočni susjed dobiva riječi pohvale od EU za napredak na europskom putu.

Mnogo novca nestalo pred nosom 

IPA (Instrument pretpristupne pomoći) je jedinstveni financijski instrument Europske unije uspostavljen 17. srpnja 2006. uredbom Vijeća EU 1085/2006. IPA je uspostavljena za financijsku perspektivu 2007.- 2013. godina, kao pomoć državama u njihovim nastojanjima da postanu članice EU. Osim državama kandidatkinjama, novac iz IPA fondova namijenjen je i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU gdje spada i BiH.

Ciljevi IPA-e su pomoć zemljama korisnicama u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s europskim i u njegovom provođenju te u pripremi zemalja za korištenje strukturalnih i kohezivnog fonda Europske unije. No, iako EU pomaže svaki smislen i kvalitetan projekt, Bosni i Hercegovini mnogo je novca nestalo pred nosom, a podaci govore o velikim iznosima.

Od 2007-2009.,BiH je omogućeno korištenje oko 266 milijuna ovih sredstava, a za 2010-2013. god. 434,1 milijun eura. Prema podacima Delegacija Europske unije u BiH ukupna stopa ugovorenih i isplaćenih sredstava iz IPA-e izračunata na osnovu zbira alokacija odobrenih Bosni i Hercegovini od 20. srpnja 2008. do 27. studenog 2012. u ukupnom iznosu od 386,559 milijuna eura.

Tako se s krajem 2012. godine ukupna stopa ugovorenih sredstava iz IPA državnih paketa pomoći 2007-2011, nalazi se na razini od 61 posto ili 235,042 milijuna eura. postotak ukupno isplaćenih sredstava za IPA državne pakete (2007-2011) iznosi ukupno 39 posto ili 149,124 milijuna eura.

Od ukupnog iznosa IPA sredstava alociranih za BiH iz državnih paketa IPA 2007-2011 (386,559 milijuna eura) do 27. studenog 2012. ugovoreno je gotovo dvije trećine. Također, približno dvije petine od ukupno alociranih sredstava iz državnih godišinjih paketa IPA 2007-2011 do spomenutog datuma isplaćeno je kompanijama koje su na natječajima odabrane da implementiraju IPA projekte. Ostatak novca ostao je neiskorišten.

Konkurentne firme 

Drugi pokazatelji govore kako je za razdoblje od 2007. do 2010. za pomoć u tranziciji i izgradnji institucija bilo dostupno 295.279.276 eura, a da je iskorišteno 165.695.785 eura odnosno 56,11 posto. U istom razdoblju, za prekograničnu suradnju bilo je na raspolaganju 10.319.302 eura, a iskorišteno je 4.766.385 eura ili 46,19 posto.

Tek nakon potpisivanja Financijskog sporazuma za određenu godišnju IPA alokaciju sredstva postaju dostupna za ugovaranje, odnosno provođenje tenderskih procedura i ugovaranje. Ovaj posao, s obzirom na centralizirani režim upravljanja financijskom pomoći EU u ime institucija u BiH provodi Delegacija EU u BiH. Prema odredbama Financijskog sporazuma, rok za ugovaranje projekata je dvije godine od dana potpisivanja Financijskog sporazuma, a rok za implementaciju projekta dvije do tri godine nakon dana ugovaranja.

Vlasti u BiH je na zajednički angažman u ispunjavanju europskih uvjeta nebrojeno puta je pozvao šef Delegacije Europske unije u BiH Peter Sorensen rekavši i kako će IPA sredstva pomoći da naša zemlja prijeđe na tržišnu ekonomiju, odnosno da njezine firme budu konkurentne na tržištu Europske unije.

''To se mora poboljšati'', rekao je veleposlanik Peter Sorensen, specijalni zastupnik EU i šef Izaslanstva Europske unije u BiH, zatvarajući Forum za prosperitet i zapošljavanje koji je održan u BiH u svibnju 2014. Istaknuo je kako je diskusija na Forumu “naglasila potrebu da vlasti povećaju konkurentnost donošenjem planova koji počivaju na rezultatima, s ciljem unapređenja indikatora kao što je lakoća poslovanja, i njihovog dovođenja na regionalni prosjek”.

Komplicirane procedure za pokretanje, a potom i vođenje biznisa, višeslojna porezna politika, nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora, neusklađenost zakonskih okvira entiteta i Distrikta Brčko s državnim, generalna netransparentnost administrativnog aparata, siva ekonomija, razlozi su zbog kojih je BiH posljednjih godina sve manje atraktivna za investitore, posebice inozemne.

Jednostavan zahtjev 

Stoga se u ekonomske izazove Bosne i Hercegovine može ubrojiti i razvoj kapaciteta za efikasno korištenje IPA sredstava, a radi ostvarenja tog cilja potrebno je poduzeti određene aktivnosti. Tu se, prije svega, misli na pripremu projekata uz procjenu potreba u pojedinim oblastima i utvrđivanje potencijalnih rizika, analize postojećeg stupnja sposobnosti institucija za alokaciju sredstava.

Bosni i Hercegovini nedostaju višegodišnje razvojne strategije koje će upravljati ekonomske aktivnosti ka generiranju zaposlenosti i unapređenju ljudskih resursa. Nažalost, kod nas se apliciranje na projekte svodi na ulazak u lanac korupcije jer se za dodijeljeni novac mora vratiti novčana usluga, pa se umjesto jačanja vlastitih institucija, jača predodžba da se dodijeljeni novac treba iskoristiti isključivo za mutne stvari, umjesto da se jačaju domaće institucije kako bi se država osposobila za korištenje domaćih resursa u cilju poticanja ekonomskog rasta i razvoja.

Osim dosadašnjih propuštenih i neiskorištenih prilika ugrožen je i sedmogodišnji IPA 2 program jer nije moguće postići dogovor između entiteta o mehanizmu koordinacije i sektorskim politikama.

Europska unija više je puta istaknula kako je mehanizam koordinacije jednostavan zahtjev jer EU želi imati jednu adresu s kojom će komunicirati, a koja će predstavljati BiH i govoriti jednim glasom vezano uz EU pitanja.

Da bi Bosni i Hercegovini bila omogućena ova pretpristupna pomoć od nje se očekuje da napravi sektorsku politiku za poljoprivredu, životnu sredinu, socijalne politike, upravljanje socijalnim resursima i druge oblasti. No, čini se kako je BiH svjetlosnim godinama od svega nabrojanog. Pogotovo u izbornoj godini, kad se u ehu silnih obećanja gube i ona koja imaju veze sa stvarnošću.