SAD ne žele Ruski utjecaj
Schwarz-Schilling: Dodikova ambicija odcjepljenja RS-a vodi u uništenje BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na konferenciji Bledski strateški forum u Sloveniji govorilo se između ostalog i o pitanjima integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU. Taj skup je okupio ministre vanjskih poslova tih zemalja. No, upadljivo je malo bilo ministara vanjskih poslova iz zemalja članica EU, piše Christian Schwarz-Schilling u novom komentaru za Deutsche Welle.
Gost koji je svakako privukao najveću pažnju bio je Amerikanac Matthew Palmer kao novoimenovani specijalni izaslanik za Zapadni Balkan.
SAD su sada preuzele inicijativu i učinile prvi korak kako bi razdrmale EU - zaposlenu vanjskim problemima - kako bi zemlje Zapadnog Balkana ponovo dovele za pregovarački sto i kako bi ih potakle da pronađu rješenje za nesuglasice koje postoje već skoro 20 godina.
SAD ne žele prepustiti regiju ruskom utjecaju
Zapravo je bio zadatak EU da energično radi na problemima regije i europskoj integraciji tih zemalja. Tijekom 90-ih godina, kada su Bosna i Hercegovina a kasnije i Kosovo bile umiješane u užasne ratove, inicijativa SAD bila je ta koja je stvari na Balkanu izvela na pravi put, prenosi N1.
Iskustvo nam je pokazalo da su samo ona rješenja, koja su bila usuglašena između Amerike i Europe, uspješna i trajna. Sve dosadašnje akcije Bruxellesa bile su previše razvodnjene i nisu zaista vodile k cilju. Zato bismo Sjedinjenim Američkim Državama trebali biti zahvalni na ovoj inicijativi, iako se to nekim Europljanima sigurno ne dopada.
Jedan dobar poznavalac regije, profesor Daniel Serwer, rekao je da predsjednik Trump pred predsjedničke izbore iduće godine želi uknjižiti još jedan uspjeh – po pitanju zastoja u rješavanju problema između Srbije i Kosova. Smatra se i da SAD ne smiju regiju tek tako prepustiti ruskom utjecaju, koji je postao vrlo jak.
Svi su složni da je fokus Matthewa Palmera na Kosovu. Diskusija o opasnoj „razmjeni teritorija" između Kosova i Srbije, s katastrofalnim posljedicama po Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje regije, nakon berlinske konferencije o Zapadnom Balkanu krajem travnja uklonjena je s dnevnog reda.
Ja sam odavno energično upozoravao na opasnost od novog povlačenja granica prema etničkim mjerilima. Nadam se da je sada jasno da se ta čvrsta pozicija međunarodne zajednice podudara s mirovnim sporazumima. Palmer se o tome još nije decidirano izjasnio. No, i pored toga, nosi poruku da SAD na Balkanu ne žele monoetničke, već „građanske" države. To se slaže s europskom linijom i stavom Njemačke.
Europa ne može biti jasna po pitanju BiH
Zar Europska unija sada ne bi trebala preuzeti inicijativu i imenovati specijalnog opunomoćenika upravo za razgovore između Prištine i Beograda, opunomoćenika koji bi bio nadležan i za regiju Zapadnog Balkana? To bi bilo dosljedno. Zar nije vrijeme da se srpskoj manjini koja živi na Kosovu da vlastiti glas, a ne samo da se čeka da Beograd bude jedini koji govori u ime tih Srba?
Pročitajte još
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se upravo sreo sa senatorima SAD Ronom Johnsonom i Chrisom Murphyjem. Republikanac Johnsonom je ekspert za sigurnosna pitanja u državi i inozemtvu – i to je dobar signal. Tu bi EU trebala što prije otpočrti suradnju sa SAD kako bi u sve to unijela svoju europsku perspektivu.
Mora se postaviti i pitanje nije li Bosna i Hercegovina, koja je doživjela najužasniji etnički rat, već godinama talac balkanskih razmimoilaženja. Tu je odavno trebalo jasno staviti do znanja da ambicija Milorada Dodika oko ocjepljivanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine vodi u uništenje države Bosne i Hercegovine. Pošto Europa očito nije u stanju to jasno i glasno kazati, sada to mora učini SAD.
Prethodno zaraćenim državama Srbiji i BiH se, zbog povijesnih procesa, ne može tek tako prepustiti da same pregovaraju. Politika Republike Srpske podriva jedinstvo Bosne i Hercegovine. Tome se mora jasno stati na put – posebno zato što to direktno proturječi Daytonskom sporazumu o kojem je sa sukobljenim stranama pregovarala Amerika. Ostaje nada da su SAD i Europa sakupile dovoljno povijesnog iskustva i nadat je se da će se, s novom inicijativom Palmera i novih ljudi u Europskoj komisiji, prepoznati važnost zajedničkog djelovanja i izlaska u susret jednih drugima.
Christian Schwarz-Schilling bio je od 1982. do '92. ministar za poštu i telekomunikacije u vladi kancelara Helmuta Kola. Iz prosvjeda prema suzdržanosti njemačke vlade tijekom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina bio je međunarodni medijator za BiH, a u razdoblju 2006-2007. obavljao je funkciju Visokog predstavnika u BiH. Povremeno piše kolumne za DW.
