Ratni zločin
Crnogorci pred sudom u Trebinju: Osumnjičeni za silovanja tijekom rata u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Optuženi Milutin Đilas ima crnogorsko, a Rajko Vojvodić dvojno – crnogorsko-bosanskohercegovačko državljanstvo, pojasnili su iz Suda za Radio Slobodna Europa (RSE).
Bez presuda
Iz Okružnog tužiteljstva su kazali da se njih dvojica redovno odazivaju pozivima suda i prisustvuju suđenju.
RSE nije uspio da stupi u kontakt s njima.
Ovo je jedini predmet u kome se državljanima Crne Gore sudi za ratni zločin pred ovim sudom.
"Do sad nije bilo izrečenih presuda protiv crnogorskih državljana, a koji se tiču sudjelovanja u ratnim događanjima u BiH", kazali su iz Suda.
Postupak pred Sudom u Trebinju počeo je krajem veljače 2024. i u fazi je izvođenja dokaza optužbe.
Optužnicom se dvojica crnogorskih državljana terete da su 1992., kao pripadnici Vojske Republike Srpske, silovali dvije žene koje nisu bile vojno angažirane i nisu sudjelovale u neprijateljstvima.
Đilas se tereti za silovanje dvije osobe, a Vojvodić jedne.
Stravični zločini
U optužnici iz rujna prošle godine, u koju je RSE imao uvid, zaštićena su imena žrtava, kao i mjesto u kojem su počinjena silovanja.
Po optužnici, Đilas i još jedna nepoznata osoba su u tavnju 1992. ušli u kuću M.A.
Tom prilikom je nepoznata osoba otuđila nekoliko fotoaparata i otišla, dok je Đilas ostao.
Đilas se popeo na kat, gdje je "B" bila s maloljetnim djetetom i kada se uvjerio da u kući nema muškaraca, silovao je.
"Prethodno je ošamario dva puta, prislonio uz zid tako da je oštećena bila prsima okrenuta prema njemu, a sve vrijeme držeći joj ruke uz zid nakon čega je oštećenoj podigao suknju i bez njenog pristanka silovao", navodi se u optužnici.
Istog mjeseca, još jednom je došao u kuću i silovao istu ženu.
Iste večeri je, prema optužnici, silovao još jednu ženu - M. S., koja je također bila s maloljetnom djecom.
"Đilas je došao preko balkona, naoružan pištoljem i nožem i rekao joj da djecu pošalje na spavanje", navodi se u optužnici.
Kada je ona to učinila, optuženi je silovao.
S ovim slučajem povezan je Vojvodić, koji je, prema optužnici u koju je RSE imao uvid, silovao oštećenu "B" nakon što je Đilas otišao u kuću M. S.
Miran i spokojan život u Nikšiću
Oni se terete da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za koje je zaprijećena kazna do 40 godina zatvora.
Za suđenje Đilasu crnogorska javnost je saznala u lipnju ove godine, kada je u Podgorici organizirana tribina na kojoj su govorile četiri žrtve silovanja u Foči 1992. godine.
Foča je u Bosni i Hercegovini, gradu u blizini granice s Crnom Gorom.
O suđenju je govorila jedna od sudionica tribine, Halida Konjo Uzunović.
Publici u Podgorici je ispričala da je bila na suđenju u Trebinju, ne precizirajući po kojoj osnovi.
Pročitajte još
Prema njenim riječima, na sudu je kazala da je jako ponosna što nije na strani optuženih za ratne zločine.
"Koji su sjedili pognute glave i nisu me imali što pitati."
Tribinu su organizirali portal Normalizuj, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Žene u crnom.
Staša Zajović iz Žena u crnom kazala je na tribini da Đilas "živi normalno, mirno i spokojno u gradu Nikšiću".
RSE nije uspio stupiti u kontakt s Đilasom i Vojvodićem.
Dokazi o seksualnom nasilju
U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu opisani su primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore ratnih devedesetih godina.
Tako se u dokumentima suda pominje da je jedna kuća u fočanskom naselju Aladža 1992. služila kao "crnogorski stožer".
Kuću je koristio Dragoljub Kunarac, zapovjednik specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od "srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore".
"Tamo je boravio s najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče", navodi se na internet stranici ICTY.
Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena, Kunarac je dva desetljeća kasnije osuđen na 28 godina zatvora.
Dio dokaza o seksualnom nasilju Crna Gora je 2020. dobila od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je nasljednik suda u Hagu, potvrđeno je RSE.
Oni se tiču umiješanosti više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana u zločinima tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini.
Crna Gora do skoro nije mogla da koristi dokaze suda iz Haga.
To se promijenilo u lipnju ove godine, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila nužno izmjene Zakona o krivičnom postupku.
