BiH bez evidencije
Mrtve žene nisu ni statistika, nisu ni mrtve žene na papiru
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bosna i Hercegovina nema pouzdanu evidenciju ubijenih žena u posljednjih deset godina. U Federaciji BiH različiti podaci policije i statistike. Nedostatak evidencije predstavlja važnu prepreku u prevenciji femicida.
U proteklih deset godina u Zenici, Kaknju, Tuzli, Sarajevu, Banjaluci, Bugojnu, Visokom, Gradačcu, Trebinju, Gračanici, Ilijašu, Zvorniku, Žepču, Kozarskoj Dubici, Bihaću, Bijeljini, Visokom, Vogošći, Šipovu… ubijene su žene.
Zvale su se Rada, Fuada, Sumeja, Milica, Ljiljana, Sadžida, Jasmina, Alma, Sanela, Suada, Kada, Miralema, Nizama, Aida…
Ubijali su ih muževi, partneri, braća, poočimi, komšije, zetovi, braća… noževima, puškama, čekićima, pištoljima, sjekirama, sačmarama…
Ubijali su ih svuda: u kući, u štali, na autobuskoj stanici, u kavanama, komšijskim kućama..
Stravična svjedočenja
Ubijali su ih zbog ljubomore, osvete, zbog prekida emotivne veze, neuzvraćene ljubavi, prekida emotivne/bračne/izvanbračne veze, male mirovine, netrpeljivosti, koristoljublja, piše interview.ba.
Jedan ubojica je, piše u jednoj presudi, u ugostiteljskom objektu ”S…. ” u vlasništvu K. M., prišao stolu za kojim je sjedila oštećena M. S., koja je njegova bivša izvanbračna supruga, sjeo za sto, te je, u namjeri da je liši života, ubo nožem oštrice dužine 9 cm…
U drugom zapisniku sa suđenja navodi se da je ubojica znajući da se u ulici P……. u kući vlasništvo H. Z. nalazi njegova supruga oštećena M. F., koja je napustila bračnu zajednicu, u namjeri da je liši života, naoružan poluautomatskom puškom tzv. „Papovka„7,62 mm i nožem dužine sječiva cca 20 cm i širine sječiva max. 3,3 cm se dovezao u dvorište kuće vlasništvo H. Z., te odmah s nožem u ruci prišao oštećenoj M. F. koja je sjedila za stolom u dvorištu, oborio je na klupu na kojoj je sjedila tako što je opkoračio njene noge i sjedeći na njima joj onemogućio kretanje, a zatim zamahujući nožem joj zadao više povreda po tijelu…
Prepreka u prevenciji femicida
Rodno zasnovano ubijanje žena je najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja i kršenja ljudskih prava žena, uključujući pravo na život, slobodu od torture i pravo na život bez nasilja i diskriminacije.
Pročitajte još
No, pouzdanih cjelovitih podataka nema. UN Women u BiH navodi kako je prema njihovim podacima svaka druga žena starija od 15 godina u BiH iskusila je neki vid fizičkog, psihološkog ili seksualnog nasilja.
Prema podacima Agencija za statistiku BiH u Bosni i Hercegovini je u 2014. godini ubijeno 11 žena, 2015. – 18 žena, 2016. – 15 žena, a 2017. 10 žena.
Nema pouzdane evidencije
Prema podacima VSTV BiH, u periodu 2021-22 godina kod sudova se nalazi 19 ubojstava žena, a kod tužiteljstva 16.
Nema ni policija. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RS u Republici Srpskoj su 2018. godini ubijene 2 žene, 2019. godine 5 , a u prvih 9 mjeseci 2020. godine je ubijena jedna žena.
Na području Federacije Bosne i Hercegovine u 2018. godini je ubijeno 6 žena, u 2019. 7, 2020. godini 5 žena…. (Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2018. godini u Federaciji BiH su ubijene 4 žene, u 2019. godini 6 žena, a u 2020. godini su ubijene 2 žene!!!).
Kazne od jedne do 35 godina
Najviša izrečena kazna za femicid u BiH je 35 godina, a najkraća jedna godina za pokušaj femicida. Na kaznu zatvora osuđen je 31 počinilac, a tri počinioca su osuđena na kaznu dugotrajnog zatvora. Analizu je izradio AIRE centar u saradnji s entitetskim vrhovnim sudovima i Apelacionim sudom Brčko distrikta.
U Analizi sudske prakse u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u BiH koju je 2022. godine objavio AIRE Centar i koja analizira 34 sudska predmeta (26 u Federaciji BiH, sedam pred sudovima Republike Srpske i jedan u sudu Brčko distrikta) stoji da su sve presude, osim jedne gdje je utvrđena neuračunljivost učinioca, bile osuđujuće – kazna zatvora ili dugotrajnog zatvora i sigurnosna mjera oduzimanja predmeta kojim je izvršeno krivično djelo ili obaveznog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi.
''Što se tiče trajanja krivičnog postupka, u većini predmeta protekao je kratak period od podizanja optužnice do donošenja prvostupanjske presude (u jednom predmetu samo 13 dana) što pokazuje priličnu efikasnost u tom dijelu krivičnog postupka. Treba imati u vidu da su u 10 predmeta učinioci dali izjavu o priznanju krivnje što je svakako utjecalo da dokazni postupak kraće traje, a samim tim i krivični postupak u tim slučajevima. U najvećem broju predmeta od podizanja optužnice do donošenja drugostupanjske presude prošlo je između jedne i dvije godine (17) dok je u devet predmeta od podizanja optužnice do donošenja drugostupanjske presude prošlo manje od jedne godine, što također pokazuje da je krivični postupak bio efikasan'', piše u analizi.
Poništena presuda
Novi val nezadovoljstva javnosti u Bosni Hercegovini pokrenulo je rješenje Vrhovnog suda FBiH koji je poništio presudu Kantonalni sud u Sarajevu protiv Eldina Hodžića koji je za ubojstvo supruge osuđen na 35 godine zatvora.
Presuda iz aprila 2023. godine je ukinuta, a suđenje vraćeno na početak. Hodžić je ostao u pritvoru, a aktivistkinje upozoravaju da ovo rješenje izaziva nesigurnost svih koji su pred nekom pravosudnom institucijom zbog nasilja ili ubojstva, gubitka bližnjeg.
Bosna i Hercegovina je 07.11.2013. godine ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici („Službeni glasnik BiH“ broj: 19/13) i time se obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje učinilaca nasilja.
Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 5. kolovoza 2019. godine osnovan je Odbor za praćenje i izvještavanje o Istanbulskoj konvenciji i femicidu u Bosni i Hercegovini (IKF Odbor). mandat IKF odbora: „Praćenje provedbe i izvještavanje o po Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu Istanbulskoj konvenciji) i femicidu u Bosni i Hercegovini i imenuju se članovi Odbora“.
Definirati femicid
U međunarodnoj sudskoj praksi, termin femicid je prvi put upotrijebio Inter-Američki sud za ljudska prava 2009. godine kada je proglasio državu Meksiko odgovornom za ubojstvo žena u Siudad Huarezu (slučaj o kom se sud izjasnio tiče se ubojstva tri mlade žene, 2001. godine).
Sud je Meksiko oglasio krivim za diskriminaciju i zbog toga što nije zaštitio žrtve, niti osigurao efikasnu istragu otmica i ubojstava. Sud je naložio Meksiku da sprovede novu istragu ubojstava, podigne nacionalni spomenik žrtvama, da plati odštetu porodicama žrtava i da poboljša mjere koje sprječavaju nestanak i ubojstva žena, kao i da na adekvatan način istraži ubojstva žena i djevojaka.
Više od jedne trećine pokušaja i izvršenog femicida desilo se u stanu, kući ili dvorištu žrtve čime se potvrđuje da je za ženu koja trpi nasilje najopasnije mjesto upravo njen dom.
Najvećem broju ubojstava prethodilo dugotrajno nasilje koje nije bilo prijavljivano ili je bilo prijavljivano, ali je izostala adekvatna reakcija institucija, također u većini slučajeva počinitelj bio bivši bračni, izvanbračni ili emotivni partner.
