Promijenjen način provjere širenja panike, moguće povlačenje Uredbe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović potvrdila je kako će Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a provjeravati moguće kršenje uredbe kojom se kažnjava izazivanje panike iznošenjem lažnih vijesti samo po prijavi građana. To je u petak proteklog tjedna najavio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

''Pričao sam sa Draganom [Lukač] i dogovorili smo se da, eto, policija neće nikoga kažnjavati već samo da ako neko od građana prijavi. Pišite šta hoćete, neće nikome dlaka faliti'', kazao je Dodik.

Uredba, donesena za vrijeme izvanrednog stanja u RS-u, podrazumijeva zabranu i kažnjavanje izazivanja panike i nereda kojom se zabranjuje iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti ili tvrđenja kojima se izaziva panika i nered za vrijeme izvanrednog stanja, teže narušava javni red i mir ili onemogućava ili ometa provođenje mjera nadležnih organa što je izazvalo oštre kritike stručne javnosti jer je protumačena kao ograničavanje slobode govora.

Cvijanović je u izjavi za Srpsku novinsku agenciju (SRNA) rekla da je još kada je donošena Uredba istaknula kako se radi o osjetljivoj materiji kojoj se mora prići sa posebnom pažnjom. Indirektno je najavila povlačenje Uredbe o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme izvanrednog stanja kazavši da je ''ostavljen je prostor i za njeno potpuno ukidanje i to je sada i realno''.

Naglasila je i kako povjerenje građana u medije grade sami mediji i da građani treba da izaberu kome treba da vjeruju.

''Ako se time rukovodimo onda je zaista bespotrebno da postoje takve uredbe ili neka slična ograničenja'', rekla je Cvijanović naglašavajući kako je veoma važna zaštita stanovništva od neistina, posebno zdravstvenog sustava.

Odvjetnica Jovana Kisin smatra da je nepoštovanje nadležnosti postala vrlo neozbiljna i štetna praksa u Republici Srpskoj. Ona podsjeća da stavljanje nekog pravnog akta izvan snage može najaviti ili učiniti samo onaj organ koji je taj akt i donio.

''Izjave date od ministra unutarnjih poslova i člana Predsjedništva BiH da će od sada MUP RS-a sprovoditi Uredbu o zabrani širenja panike samo po prijavama oštećenih apsolutno ne mijenjaju ništa iz pravnog ugla. To je upravo jedini ispravan način provođenja ove Uredbe. Ukoliko MUP RS-a, kao organ nadležan za provođenje, nije zaprimio ili uočio paniku ili uznemirenost građana ili stanje teže narušenog javnog reda ili mira, ili onemogućavanje ili ometanje provođenja odluka, postavlja se pitanje na osnovu čega su dosad izdavali prekršajne naloge. Jer upravo je postojanje navedenih posljedica bitan element bića predmetnog prekršaja'', kaže Kisin dodajući kako je ''nedostatak elementarnog poznavanja prava od strane naših građana, kao i velika količina straha rezultirala prihvaćanjem prekršajnih naloga i plaćanjem kazni umjesto podnošenjem zahtjeva za sudsko odlučivanje''.

''To su mahom bile kazne za objave na društvenim mrežama, koje apsolutno nemaju nikakve povezanosti sa širenjem panike ili narušavanjem javnog reda ili mira ili ometanjem rada nadležnih organa. Naprotiv, u pitanju su bili sadržaji kojima se upućivala kritika vlasti ili određenim nosiocima javnih funkcija, a za šta okrivljeni nikako nisu trebali prihvaćati krivicu, niti se za takav oblik ponašanja uopće trebao izdavati prekršajni nalog'', kaže Kisin za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ona podsjeća da Uredba ostaje na snazi sve dok je Predsjednik RS-a ne stavi izvan snage.

''Ovo građanima treba biti jasno da bi se suzdržali od takve vrste ponašanja, koja zaista u izvanrednom stanju može biti štetna. Samim tim što je štetna po građane, a koja šteta se izražava u jakom osjećaju straha, panike i uznemirenosti, MUP RS-a je dužan da zaštiti građane koji se zbog nečije lažne vijesti ili tvrdnje osjećaju uspaničeno i ugroženo, na osnovu čega možemo zaključiti da se predmetna Uredba od početka mogla sprovoditi isključivo uočavanjem panike, težim narušavanjem javnog reda ili mira kod određenog odnosno određenih građana ili po prijavama istih, kao i konkretnim radnjama okrivljenog koje bi dovele do nemogućnosti ili ometanja provođenja odluka nadležnih organa'', pojašnjava Kisin.

Novinar i urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović za BIRN BiH kaže da bi bilo normalno da vanredno stanje omogućava vlastima da budu efikasnije u olakšavanju života ljudima u danoj situaciji kao i u borbi sa koronavirusom. Svaka zloupotreba ovakve situacije može biti samo udar na demokraciju, kaže Trifunović.

''Mislim da svi treba da budemo solidarni, neprijatelj nam je isti, ali to ne znači da nemamo pravo da primjećujemo nepravilnosti i da javno govorimo o njima. Ako govorimo istinu ili pišemo istinu, kao novinari, nije naš problem kako će ta istina da utječe na nekog tko se s njom ne slaže, pa nas zbog toga eventualno prijavi za širenje panike. Mislim da se vlast povukla od rigidne primjene Uredbe i zbog činjenice da pomoć BiH, pa samim tim i RS-u, u najvećem dijelu dolazi od zapadnih zemalja kojima je sloboda govora važna jednako kao i borba protiv virusa, što i jeste točno, jer jednog bez drugog nema'', kategoričan je Trifunović.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je moguća namjera predlagača i onoga tko je potpisao Uredbu bila dobra. Jer jeste, ističe Antić, neophodno u trenutnoj situaciji spriječiti paniku i širenje lažnih vijesti, ali je problem što Uredba nije dovoljno pojašnjena i stječe se utisak da vlast ili policija mogu na osnovu svoje dobre volje da procjenjuju tko širi paniku a ko ne, i što je lažna vijest a što istina.

''Želja je vjerojatno bila da se utječe na sve one koji bi svojim ponašanjem ili objavama u medijima ili na društvenim mrežama širili neprovjerene i netočne informacije koje bi mogle da izazovu dodatnu paniku i uznemire narod'', kaže Antić i objašnjava da to može opravdati odluku, ali da je onaj koji je donio napravio grešku ''jer nije u dovoljnoj mjeri objasnio što podrazumijeva pod 'širenjem panike' pa su se na udaru zakona mogli naći i oni koji su prenosili i točne informacije, a koje se nisu slagale sa službenim priopćenjima''.

''S te strane je napravljena greška jer je ostavljeno mnogo prostora vlastima da tumače šta tko može da objavi ili kaže. A sve to, nesumnjivo, utječe na oblast ljudskih prava na slobodu mišljenja'', rekao je Velizar Antić.

Prije Uredbe na snazi je bila odluka Vlade RS-a o zabrani izazivanja panike i širenja lažnih vijesti po kojoj je do sada kažnjeno nekoliko građana u RS-u zbog objava na društvenim mrežama, objavljenih tekstova ili danih izjava u medijima.