Samo BiH nije dostavila podatke – Evo kakvo je stanje u europskim zatvorima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima Vijeća Europe, krajem siječnja 2023. u Europi je iza rešetaka bilo 1.036.680 osoba – što iznosi 124 osobe na 100 tisuća stanovnika. Ta je brojka najveća u Turskoj (408), a slijede Gruzija (256) i Azerbajdžan (244). Švicarska je imala 73 zatvorenika na 100 tisuća stanovnika.

Jedino BiH…

Izvještaj, koji godišnje sastavlja Sveučilište u Lausanni u ime Vijeća Europe, prikuplja podatke o zatvorenicima u Europi i temelji se na izvještajima zatvorskih uprava u 45 europskih zemalja.

Jedino bosanskohercegovačke vlasti nisu iznijele statističke podatke od svih europskih zemalja, prenio je N1.

Prenatrpanost zatvora i dalje ostaje akutan i trajan problem u značajnom broju europskih zatvorskih uprava.

U zemljama s preko 500 tisuća stanovnika, dvanaest zatvorskih uprava prijavilo je da ima više zatvorenika nego raspoloživih mjesta u siječnju 2023.

Turska na vrhu

Šesnaest zatvorskih uprava zabilježilo je značajan porast stope zatvorske populacije od siječnja 2022. do siječnja 2023.: Republika Moldavija (+52%), Sjeverna Makedonija (+26%), Cipar (+25%), Turska (+15%), Azerbajdžan (+13%), Irska (+12%), Crna Gora (+11%), Armenija (+11%), Hrvatska (+10%), Mađarska (+8,7%), Sjeverna Irska (UK) (+ 8,3%), Gruzija (+8,2%), Bugarska (+8,1%), Austrija (+6,8%), Italija (+5,7%) i Švedska (+5,1%), u zemljama s preko 500 tisuća stanovnika.

Stope zatvaranja znatno su pale samo na Malti (-22%), Litvi (-8,9%), Estoniji (-8,8%) i Grčkoj (-5,2%), dok su ostale stabilne u 23 zatvorske uprave.

Zemlje s najvećom stopom zatvaranja bile su Turska (408 zatvorenika na 100 tisuća stanovnika), Gruzija (256), Azerbajdžan (244), Republika Moldavija (242), Mađarska (211), Poljska (194), Slovačka (183), Albanija (179), Češka (176), Litva (174) i Latvija (172). Ostale zemlje s visokom stopom zatvaranja bile su Crna Gora (168), Srbija (162), Estonija (151) i Sjeverna Makedonija (142).

Droge najčešće

Nasilna kaznena djela i prijestupi povezani s drogom predstavljaju više od polovice glavnih kaznenih djela za koja europski zatvorenici služe zatvorske kazne.

Kaznena djela vezana uz droge najčešće su kazneno djelo (19% osuđene populacije), zatim slijede ubojstva i pokušaji ubojstava (13%), krađe (12%), seksualni delikti (8,9%), pljačke (7,7%) te napad i zlostavljanje ( 6,7%).

Od 31. siječnja 2023. prosječna dob zatvorenika u europskim kaznenim ustanovama ostala je 38 godina. Najniža prosječna dob zabilježena je u Bugarskoj (33), Švedskoj (34), Francuskoj (35) i Danskoj (35), a najviša u Srbiji (50), Gruziji (44), Italiji (43), Portugalu ( 41) i Španjolskoj (41).