30. obljetnica događanja u Dobrovoljačkoj ulici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su bivši pripadnici "Zelenih beretki" i Armije RBiH obilježili 3. svibanj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za obranu grada i države Bosne i Hercegovine, javlja Anadolija.

Veterani minulog rata i obrane Sarajeva i BiH okupljeni oko udruženja "Zelene beretke" položili su vijenac sa cvijećem i proučili Fatihu kraj spomen-ploče stradalim saborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Vahid Alić, predsjednik Udruženja "Zelene beretke" općine Stari Grad Sarajevo, kazao je kako se danas navršava 30 godina od jedne od najznačajnijih bitaka za grad Sarajevo i neovisnu i suverenu državu Bosnu i Hercegovinu.

Očuvanje neovisnosti BiH

''2. i 3. svibanj sigurno su ključni događaji u očuvanju neovisnosti Bosne i Hercegovine'', kazao je Alić.

Podsjetio je na dešavanja 2. svibnja, kada je Jugoslovenska narodna armija (JNA) ''konačno pokazala svoje pravo lice i stala na stranu agresora i agresije''.

''U jutarnjim satima, potpomognuta paravojnim formacijama SDS-a, srpskim dobrovoljcima i niškim specijalcima izvršila je žestok udar na ključne objekte jedne neovisne, suverene države. Napadnuto je Predsjedništvo, Elektroprivreda, Pošta... gađan je repetitor Hum, sve ciljano kako bi se svijetu pokazalo da novoizabrana vlast Republike Bosne i Hercegovine ne može voditi ovaj narod i to je faktički bio državni udar'', rekao je Alić.

Dodao je kako je zahvaljujući braniteljima ''Zelenih beretki'', MUP-a, specijalnim jedinicama i drugim vojnim formacijama iz sastava teritorijalne obrane poražena tada četvrta vojna sila u Evropi, vratiti je na početne položaje i uspjeti pregovarati o izmještanju JNA iz grada Sarajeva''.

''Bio je to pokušaj presijecanja grada na dva dijela, a paralelno s tim, na sarajevskom aerodromu, u večernjim satima zarobljen je predsjednik Alija Izetbegović i izaslanstvo koje se vraćala s mirovnih pregovora u Lisabonu i odvedeni su u kasarnu u Lukavicu. Scenario JNA i srpskih političara bio je državni udar i svrgavanje predsjednika i Predsjedništva BiH'', rekao je Alić.

Dodao je kako su pregovori trajali do kasno u noć, kada je dogovorena razmjena za Milutina Kukanjca, komandanta 2. armijske oblasti i Izetbegovića, koja je trebala biti obavljena na relaciji bivše Dobrovoljačke ulice, sadašnje Hamdije Kreševljakovića.

''Nažalost, i tu JNA nije ispoštovala osnovne uvjete razmjene. Trebalo je izaći samo s osobnim stvarima bez naoružanja, isti ti su napustili kasarnu pod punom ratnom opremom gdje su izvršili provokacije s pojedinačnim pucanjem na ovom dijelu gdje je došlo do razmjene vatre u kojoj je stradao određeni broj pripadnika JNA, određeni broj je ranjen, ostali su zarobljeni, provedeni u institucije BiH i kasnije razmijenjeni'', rekao je Alić.

Dodao je kako ono što se danas dešava i niz godina jeste ''neistina koja vlada oko Dobrovoljačke, a to je brojčano stanje ubijenih pripadnika JNA za koji je utvrđeno da ih je poginulo šest, ostali koji se navode su poginuli u napadu na grad Sarajevo".

Predsjednik Udruženja ''Zelene beretke'' Muhamed Švrakić kazao je kako je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, "pod pritiskom Tužiteljstva agresora Srbije'' pokrenulo postupak kažnjavanja navodnih zločina u ulici Dobrovoljačka.

''Ulica Dobrovoljačka je bila vojni legitimni cilj iz više razloga. Prvi razlog - nitko nije mogao garantovati nikakav vojni prolaz, sigurnosni, pogotovo kada se uzme u obzir da je tu garanciju dao rahmetli Alija Izetbegović, koji je u tom momentu bio zarobljenik. Po Ženevskoj konvenciji nikakvu garanciju, predaju, potpis ne može dati zarobljenik'', kazao je Švrakić.

Istaknuo je kako danas u entitetu Republika Srpska (RS) postoje izjave od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovih istomišljenika da se ''ista ova istraga, odnosno suđenje proširi i na 2. svibanj''.

''To znači da žele da sude braniteljima koji su branili 'gole' živote. Jedanput za navijek bi ovo trebalo da se prekine. Ovim putem pozivamo sve političke snage koje se prave patriote, koji govore da su patriotske snage i za BiH i za branioce, da sve odnose sa Srbijom prekinu dok ne puste naše ratne zarobljenike poslije 30 godina koji se nalaze u Srbiji'', rekao je Švrakić.

Dodao je kako je vidljivo bilo kako se to moglo uraditi kad je zarobljen jedan pripadnik iz policije, visokočinovani policajac, radi njegovog oslobađanja.

Snajperisti koji su ubijali

Istaknuo je kako to političari trebaju primijeniti, jer će udruženje pokrenuti vlastite aktivnosti usmjerene prema tome da se prekine prema braniteljima progon i zlostavljanje branitelja grada Sarajeva i BiH.

''Druga stvar, zašto je (Dobrovoljačka, op.a.) vojni cilj. Dobro znamo tko je bio zapovjednik JNA, 2. vojne oblasti general Milutin Kukanjac. Dobro znamo njegovu izjavu gdje je točno rekao da je napravio vojnu formaciju na čelu sa zapovjednikom vojne formacije i na kraju kolone na čelu sa zamjenikom zapovjednika formacije i raspoređeni ostali dijelovi u vojnu formaciju koja je izlazila iz vojarne. Oni nisu izlazili ni kao izaslanstvo ni kao bilo kakva druga, nazovimo struktura, izlazili su isključivo kao vojni legitimni cilj jer su bili raspoređeni u vojnoj formaciji onako kako je to JNA raspoređivala'', kazao je Švrakić.

Osvrnuo se i na pisanja pojedinih medija o desetinama poginulih, istakavši kako je Kukanjac izjavio da je ''ubijeno pet visokorangiranih oficira, profesionalaca koji su učeni godinama da ubijaju i koji su bili u komandi te jedan vojnik koji je tu bio na služenju vojske''.

Pozvao je državno Tužiteljstvo da počne raditi poslove koje rade rijetki patriotski novinari, a koji pronađu snajperiste koji su ubijali i javno se hvalili kako ubijaju civile, a danas su slobodni građani.

''Dragi suborci, ne trebamo više trpiti ovakvu nepravdu, jer ako nastavimo trpiti, ovi će izjednačiti agresora i žrtvu. Mi nismo otišli ni na Pale, ni u Beograd da ubijamo nekoga. Branili smo svoj prag i stajali ovdje. Zato ponovo pozivam političke stranke da prekinu sve političke odnose, a posebno sad u ovo vrijeme, kada Srbija ima tenzije da napadne BiH, ponovo, jer džaba ne kupuje velika naoružanja i ne 'šuruje' s Rusijom, dok ne puste naše branitelje i ne prekine ova lakrdija'', rekao je Švrakić.

Smatra kako ne može suditi jedna država na ovoj teritoriji osim vlastite država i da se ne smiju dešavati ovakva ''politička suđenja niti postojati politička Tužiteljstva''.

''Tražili smo pravdu, čekali smo pravdu, pravde nemamo. Pravda će izgleda, ta takozvana pravda, od ove države slomiti nama na leđima. Neće. Zato vas molim da svi branitelji, sva udruženja, jedinstveni, pokušamo odbraniti našu čast jer danas i jučer se obranila BiH i naša država'', rekao je Švrakić.

Danas je i izaslanstvo bh. entiteta Republika Srpska obilježila obljetnicu događaja u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici.

Slučaj ''Dobrovoljačka''

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. svibnja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. svibnja 1992, stradalo šest osoba.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u siječnju 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka''. Među njima su bili umirovljeni general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka'' stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila ''legitimna vojna meta''.

Državno tužiteljstvo Bosne i Hercegovine 27. travnja 2022. godine podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom svibnja 1992. godine.