Bez trećeg: Jedinica s hrvatskom većinom je velika opasnost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Državne vlasti Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja trebaju pokazati više hrabrosti u pristupu rješavanju međugraničnih pitanja kako bi se izbjegla međunarodna arbitraža, kaže predsjedatelj Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.

U razgovoru za Federalnu novinsku agenciju (FENA) Ivanić ističe kako BiH sa Srbijom u suštini nema puno problema u razgraničenju, osim pruge Beograd-Bar koja jednim dijelom prolazi preko teritorija BiH.

Dva škoja nisu toliki problem 

''Srbija od nas traži da razmijenimo tu teritoriju, ali u Sarajevu nije bilo razumijevanja za to i uvijek je to tumačeno kao presudno pitanje suverenosti BiH. Naime, granicu nitko ne spori i tu je potpuna suglasnost, ali želja Srbije je da se to ispravi i da i ljudi koji žive na tom prostoru imaju što manje praktičnih problema. Treba ovdje imati hrabrosti da se u to uđe. S Hrvatskom situacija jeste malo složenija, posebno oko Kostajnice, ali i tu mislim da bi se s malo više hrabrosti i s naše i s hrvatske strane, stvari mogle riješiti. Pitanje dva škoja kod Neuma je proglašeno suštinskim pitanjem, ali ja baš ne mislim tako, iako ne želim potcjenjivati značaj tog problema. Ipak, mislim da treba imati političke hrabrosti da se uđe u rješavanje tih pitanja i da se kaže ovo je maksimum, a ovo minimum koji tražimo i ako je minimum postignut prihvatićemo to rješenje. Na taj način treba staviti tačku. Dugoročno bi za nas bilo vrlo pozitivno ako bismo pitanje razgraničenja sa susjedima riješili bez međunarodne arbitraže - smatra Ivanić.

Govoreći o promjenama koje će u radu Predsjedništva BiH donijeti novi sastav ovog tijela, Ivanić naglašava kako je ključna promjena to što aktualno Predsjedništvo ima tri jake političke ličnosti na jednom mjestu.

''Svatko od nas ima autoritet da može samostalno donositi odluke i da nema potrebe nikoga drugog zvati, što nije bio slučaj ranije. To će sigurno utjecati na to da Predsjedništvo efikasnije donosi odluke koje su u njegovoj nadležnosti. Međutim, i mimo toga, Vijeće ministara će odražavati sastav Predsjedništva pa ćemo samim tim nas trojica imati utjecaj i na Vijeće ministara. Naš osnovni cilj jeste da pokušamo stvoriti ambijent u kojem će biti i pozitivnih vijesti iz BiH. Ne očekujemo spektakularne pomake, ali očekujemo da mali pomaci, na konkrektnim pitanjima, mogu promjeniti sliku BiH. To je strategija'', pojašnjava predsjedatelj državnog predsjedništva.

Zemlja koja uvijek nekog slijedi

Kaže i kako će se truditi intenzivirati kontakte i posjete s čelnicima drugih država, jer je to, kako naglašava, jedna od ključnih obveza Predsjedništva.

''Da bi Predsjedništvo mijenjalo sliku o BiH ne može samo sjediti ovdje u Sarajevu. Da bi se dogodio taj izlazak u svijet moraju postojati dva preduvjeta. Jedan je da se događaju pozitivne stvari unutar BiH, a drugi da postoji spektar inicijativa. Problem prethodnog saziva Predsjedništva je što ja ne znam nijednu regionalnu inicijativu koju su oni pokrenuli, a znam dosta regionalnih inicijativa iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Mi smo uvijek bili zemlja koja je slijedila nekog, a nikada zemlja koja je kreirala proces. Zato mislim da nas trojica trebamo osmisliti i nekoliko regionalnih projekata. Mogu to biti projekti političke saradnje, infrastrukturni projekti, zajednički pozivi firmama da dođu raditi ovdje. Siguran sam da ćemo nešto od toga i sami razviti'', kaže Ivanić.

Na pitanje trebaju li u međudržavne posjete ići sva trojica članova ili samo predsjedatelj, Ivanić kaže da to ovisi od situacije te da u „ključne zemlje“ trebaju ići sva trojica. Pojašnjava kako pri tome misli na susjedne i zemlje članice Vijeća sigurnosti UN-a. U ostale zemlje, kaže, dovoljno je da ide samo predsjedatelj. Uvjeren je da njegov stav dijele i članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

Nema čišćenja u diplomaciji 

O planu posjeta, odnosno putovanja izvan BiH Predsjedništvo će, kaže Ivanić, razgovarati na idućoj sjednici, do kada bi trebali dobiti i prijedlog iz Ministarstva vanjskih poslova.

''Može se dogoditi da gospodin Čović bude u Zagrebu i Vatikanu, da u nekoj fazi ja odem u Beograd, ali još nijedna službena posjeta nije dogovorena. Ove posjete o kojima govorim su više političko-privatne prirode, nego državničke'', pojašnjava Ivanić.

Skorih čistki u bh. diplomaciji, poručuje predsjedatelj Predsjedništva BiH, neće biti.

''Ja to za sada nemam namjeru, iako ima mnogo pritisaka na mene da se jedan dio političkih ambasadora koji su postavljeni u prethodnom sazivu vrate u zemlju i da se postave novi. Za sada se nemam namjeru time baviti. Ako i bude toga sigurno to neće biti prije ljeta iduće godine. Mislim da sad nije vrijeme, jer ni zbog odnosa prema zemljama domaćinima nije red vraćati veleposlanike ubrzo nakon što ste ih poslali. A drugo, mislim da je sada prioritetnije konstituiranje Vijeća ministara i da je to ono glavno pitanje kojim se trebamo baviti'', pojašnjava Ivanić.

O imenu, ali ni nacionalnoj pripadnosti budućeg ministra vanjskih poslova BiH, tvrdi Ivanić, još nije razgovarano. Kaže da je sve još otvoreno i ako bi se dosljedno držali redoslijeda sada bi Srbin trebao biti ministar vanjskih poslova. No, budući su ispred Saveza za promjene on i Mladen Bosić na važnim pozicijama na državnoj razini, moguće je, kaže, razgovarati o tome da hrvatskim partnerima u vlasti pripadne mjesto šefa diplomacije. Ivanić je inače uvjeren da raspodjela resora neće biti kamen spoticanja u formiranju vlasti na državnoj razini. Također, vjeruje da ni pitanje redoslijeda u uspostavi državne i federalne vlasti neće predstavljati problem.

Čovićev strah 

''Od početka je jasno da se zabrinutost gospodina Čovića odnosila na Federaciju. On se očito plašio formiranja vlasti na razini Federacije, a moje mišljenje je da imenovanje predsjednika Federacije, koji je praktični mandatar, znači da se ušlo u proces formiranja izvršne vlasti u FBiH i da se istog dana može ići s imenovanjem mandatara za sastav Vijeća ministara. Tog trenutka praktično usporedo počinju teći ta dva procesa. Mi iz RS-a smo još prije 10-15 dana bili spremni krenuti u formiranje vlasti na razini BiH, ali očito je u FBiH bilo na sceni političko pozicioniranje. Sad su mislim svi shvatili da je vlast faktički formirana i da tu nitko nikog više ne može prevariti. Niko nema instrumente u rukama kojima može oboriti većinu', tvrdi Ivanić i dodaje kako bi pitanje uspostave vlasti na svim razinama u BiH moglo biti zaključeno krajem siječnja ili najkasnije u prvih deset dana veljače iduće godine.

Odgovarajući na pitanje o mogućim smjenama čelnika nekih državnih institucija, o čemu se uveliko špekulira u javnosti, Ivanić kaže da se to neće dogoditi te da će s funkcija otići samo oni kojima ističe mandat. No, on smatra da administraciji u BiH generalno treba dobro „provjetravanje“.

''Tu je mnogo ljudi koji su nekada došli po političkim kriterijima, a onda im je zakon dao pravo da vječno ostanu tu. Ima mnogo ljudi koji ne rade kako treba, a ne možete im ništa. Za BiH bi bilo mnogo bolje da dok ne dođe do zrelosti administracije mandati i pomoćnika i tajnika ministarstava traju onoliko koliko i mandati ministara'', smatra Ivanić.

Spreman za sukob s Dodikom 

To što će vlast u Republici Srpskoj formirati SNSD s koalicijskim partnerima, a ne Savez za promjene, za Ivanića nije problem. On se, kaže, kao član Predsjedništva BiH neće uplitati u nadležnosti RS-a, ali neće dozvoliti ni da se bilo tko miješa u njegove ustavne nadležnosti. Na suradnju s entitetskim institucijama je spreman ako bude želje i spremnosti s druge strane.

''Ja nikada i nisam bio protiv suradnje s Miloradom Dodikom. Problem je u tome što je on bježao od suadnje sa mnom. Mi se ne moramo voljeti, ali trebamo surađivati, jer imamo važne uloge. Ono što je pitanje nadležnosti RS-a ostaje njima. Ja sam tu kao lider strankeu opoziciji i tako ću i djelovati. Nije ovo prvi put da imamo različite strukture vlasti na državnoj i entitetskoj razini pa su stvari funkcionirale. Ohrabruje me nastup gospodina Nikole Špirića na sjednici Parlamenta, kada je rekao da će SNSD biti konstruktivna opozicija i ja ne očekujem neke probleme u komunikaciji. Bilo bi dobro da surađujem s Dodikom, ali ako on izabere sukob, ja sam spreman i za sukob'', poručuje predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Komentirajući novu britansko-njemačku inicijativu za BiH koja bi 15. prosinca na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije trebala postati i službena inicijativa Unije, Ivanić kaže da ona pokazuje „znak političke zrelosti EU da se počinje razumijevati istinska potreba BiH“.

Entitet i teške teme

''Očito je da EU sklanja teške teme, one oko kojih je teško postići dogovor, u stranu, a u prvi plan stavlja teme od kojih bi obični čovjek mogao imati korist, a to su ekonomske reforme. Oni očekuju da to neće biti tako bolne reforme kao što je ustavna reforma. I nakon toga nas imaju namjeru nagraditi opipljivim stvarima, kako bi građani vidjeli da se isplati provoditi reforme. Vjeruju da bi se na taj način malo mogli relaksirati odnosi i onda pristupiti priči „Sejdić-Finci“. Ja mislim da je to pozitivan, pametan i realan pristup i ja se nadam da se ta inicijativa neće izgubiti u šumi birokratskih procedura u Bruxellesu i glavnim gradovima zemalja članica EU'', kaže Ivanić i dodaje kako će Predsjedništvo BiH odmah nakon što inicijativa i službeno bude prihvaćena od strane EU krenuti u izradu deklaracije koja je dogovorena na nedavnom sastanku bh. čelnika s potpredsjednicom Europske komisije i visokom europskom povjerenicom za vanjsku i sigurnosnu politiku, Federicom Mogherini i europskim povjerenikom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU, Johannesom Hahnom.

Govoreći o krupnim političkim problemima Ivanić se osvrnuo i na pitanje očitog nezadovoljstva Hrvata svojim statusom u BiH. Kaže da je i dalje spreman prihvatiti svaki dogovor koji ne ide na štetu RS-a.

''Mislim da nije realno pričati o trećem entitetu i kada bih ja bio u poziciji da odlučujem o tome moj izbor bi vjerojatno bila posebna izborna jedinica za izbor člana Predsjedništva koja važi samo na dan izbora i nakon toga nestaje. Ne vidim tu neku opasnost za Federaciju. Druga, ali opcija koja nosi znatno veću opasnost, jeste jedna jedinica unutar Federacije u kojoj bi Hrvati bili većina stanovništva. To bi bilo unutar Federacije i u praksi bi vjerojatno značilo manji broj županija, kako bošnjačkih, tako i hrvatskih, što bi dovelo do smanjenja administracije. Treća, već manje prihvatljiva opcija za nas iz RS-a je treći entitet, jer bi to značilo da RS više nije jedan od dva, već jedan od tri entiteta u BiH i to bi vjerojatno imalo posljedice i po način odlučivanja'', zaključuje Ivanić.