Bh. političari za Europu s figom u džepu?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nevladina Udruga Vox Republica u partnerstvu s Fondacijom Konrad Adenauer u BiH, u petak 10. travnja u Mostaru organizirala je okrugli stol na temu 'Zašto Europa?', na kojem se razgovaralo o europskim integracijama, iskustvima susjedne Republike Hrvatske, članstvu u NATO-u kao i putu i spremnosti Bosne i Hercegovine da postane punopravnom članicom Europske unije.

''Politika naše udruge je politika proeuropske orijentacije a pitanje 'Zašto Europa?', zaista treba biti mali kamenčić u doprinosu na europskom putu BiH. Želimo biti dio toga i želimo ponudit, zahvaljujući našim predavačima, neka odgovore na ova pitanja. Našim političarima koji se deklarativno zalažu za taj europski put, želimo postaviti pitanje, čine li to zapravo sa figom u džepu te tko ima odgovornost za našu djecu, da oni sutra pate zbog te fige u džepu?'', poručili su iz udruge Vox Republica i istaknuli kako je BiH prirodan dio Europe i upravo zato ova tema.

Članica Odvjetničke komore BiH i Vijeća za tisak, dipl.iur. Nada Dalipagić ukazala je na propuste institucija pravosuđa u našoj zemlji te poručila kako je veliki nedostatak u BiH nepostojanje Vrhovnog suda.

''Kao ni javnost, ni mi djelatnici pravosuđa ne možemo kazati da smo zadovoljni stanjem u pravosuđu i ako uzmemo ogroman broj neriješenih predmeta, i još tragičnije neujednačenu sudsku praksu po kojoj vi na području BiH ovisno tko vas sudi možete dobiti kaznu zatvora do 15 godina, odnosno do 45 godina, to je za europski put neshvatljivo i nezamislivo, i to se mora promijeniti. Velik nedostatak u tom je nepostojanje Vrhovnog suda BiH, koji bi ujednačio sudsku praksu'', rekla je Dalipagić i poručila kako je ona za europski put naše zemlje iz razloga što se i običajnim pravom, svojom tradicijom, i primjerom kojim je u konačnici išla i Hrvatska, to pokazalo kao ispravan put.

O tome što je susjedna Hrvatska dobila odnosno izgubila stupanjem u Europsku zajednicu govorio je veleposlanik Republike Hrvatske u BiH, mr.sc. Ivan Del Vechio, koji je ukazao kako u našoj zemlji vodeće političke stranke moraju imati konsenzus kako bi se BiH priključila jednom ovakvom bolnom procesu.

''Hrvatska danas nije ista zemlja nego što je bila prije početka pregovora. Ta transformacija je izvršena vrlo duboko. Društvo u Hrvatskoj je kompletno transformirano od svih segmenata: političkih, gospodarskih, socijalnih, društvenih i tako dalje. Kroz sam ulazak u EU i sada nakon ulaska, kao članica, Hrvatska je ugradila i definirala stabilne temelje zapadnoeuropske demokracije te se tek iduće godine mogu očekivat puni ciljevi i realizacija'', govori veleposlanik.

Na upit o deklarativnoj spremnosti naših političara Del Vechio ističe: ''Za takav strateški potez ključno je imati konsenzus, to se pokazalo na svim dosadašnjim primjerima, da sve dominante političke stranke moraju pokazati spremnost za ulazak u taj bolni proces. Točno je da deklarativno visoka razina spremnosti postoji, no međutim iza toga slijede potezi, definiranje, konkretnih transformacijskih poteza. Vrlo brzo ćemo vidjeti tko je dosljedan svojim obećanjima. Izazovi će biti ogromni, promjene će biti bolne''.

Profesorica na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić i predsjednica Atlantskog vijeća BiH Dijana Gupta kazala je kako proces pristupanja EU podrazumijeva i priključivanje BiH NATO savezu.

''NATO je prva stepenica ulaska BiH u EU. Naš geopolitički položaj usmjerava nas prema EU i NATO-u. Postoji određeni otpori prema NATO-u u Republici Srpskoj, međutim, mislim da će građani RS-a i sami shvatiti da moramo ući u taj savez, jer mir i sigurnost je danas ekskluzivnost u svakom dijelu Europe ili svijeta'', kazala je profesorica Gupta.

Na skupu koji je za cilj imao edukaciju građanskog korpus i samo razumijevanje EU procesa govorili su i Ivana Marić, stručna suradnica Predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH, prof. Vjekoslav Čamber, ravnatelj Ureda F BiH za europske integracije, Ante Janković, mladi političar sa stažom iz Bruxellesa i mr.sc. Marko Antonio Brkić, profesor na Fakultetu društvenih znanosti dr. Milenka Brkića.