BiH nekad magnet za mudžahedine, danas njihov izvoznik

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina, koja je devedesetih godina prošlog stoljeća, bila magnet za strane džihadiste, danas se bori sa prijetnjom domaćih ekstremista zavedenih konfliktima u Iraku i Siriji, ocjenjuje u opširnoj analizi agencija France press. Dok je većina bosanskih muslimana umjerenog opredijeljena, nekoliko tisuća njih usvojilo je ultrakonzervativno salafističko učenje sunitskog islama, koje su im donijeli borci koji su došli u Bosnu iz sjeverne Afrike, Azije i sa Bliskog istoka tijekom sukoba između Srba, Muslimana i Hrvata 1992.-1995. godine, navodi agencija.

Većina tih stranih boraca ili mudžahedina napustila je Bosnu po okončanju rata. "Ali, sjeme je već bilo posijano", ističe AFP. Dvadeset godina kasnije, radikalni propovjednici koji drže vatrene propovijedi u mesdžidima, improviziranim bogomoljama, više nisu stranci. I oni, koji uzimaju oružje u ruke, također su iz redova domaćeg stanovništva, navodi agencija, podsjećajući da je u ponedjeljak oružani napadač uz povike "Alahu Akbar", otvorio vatru na policijsku stanicu u Zvorniku, usmrtivši jednog i ranivši dvojicu policajaca prije nego što je ubijen.

Džihadiste regrutiraju radikalni propovjednici

Napadač, koji je identificiran kao 24.godišnji Nerdin Ibrić iz okoline Zvornika, osumnjičen je za veze sa radikalnim islamističkim grupama. Povodom tog napada, u utorak je uhićen drugi muškarac, za koga se kaže da je putovao u Siriju. Prisustvo islamističkih ekstremista osjećalo se u Bosni i ranije, tvrdi francuska agencija podsjećajući na nekoliko primjera.

Tako je u listopada 2011. jedan napadač otvorio vatru na veleposlanstvo SAD u Sarajevu i ranio policajca, nakon čega je uhićen. U lipnju prošle godine, jedan muškarac je, u napadu koji je vlada okarakterizirala kao "teroristički čin", aktivirao eksploziv u policijskoj stanici u Bugojnu, usmrtivši jednog policajca i ranivši šest osoba. Sumnja se, kako se navodi u analizi, da potencijalne džihadiste regrutiraju radikalni propovjednici djelujući kroz mreže neformalnih bogomolja.

"Nema sumnje da je proces regrutiranja moguć zbog postojanja mreže takvih bogomolja", rekao je za AFP Esad Hećimović, novinar koji se intenzivno bavio ovom temom. Ekstremisti, čiji broj vlasti procjenjuju na oko 3.000, predstavljaju samo jednu frakciju bosanskih muslimana koji čine 40 posto od ukupno 3,8 milijuna stanovnika. Međutim, sumnja se da se iz njihovih redova regrutira na desetine boraca za ratove na Bliskom istoku, navodi AFP.

Reagirajući na napad na policijsku stanicu u Zvorniku, ministar gurnosti Dragan Mektić upozorio je da je terorizam postao "ozbiljan problem".

"Moramo upotrijebiti sve naše kapacitete da zaustavimo ovaj terorizam koji se širi Bosnom. Ili ćemo mi pobjediti terorizam, ili će on pobjediti nas", upozorio je on. Vjeruje se da se oko 150 Bosanaca pridružilo džihadističkim grupama u Iraku i Siriji, dok se njih 50 već vratilo sa bojišta, navode obavještajne službe, prenosi AFP. U veljači su na sarajevskom aerodromu uhićene vije osobe osumnjičene za pokušaj priključenja Islamskoj državi, podsjeća AFP.

"Oni koji se vrate u zemlju su veoma opasni. Oni su naravno pod nadzorom, ali opasnost leži u tome što oni počinju regrutirati druge", navodi Jasmin Ahić, profesor Fakulteta kriminalistike Univerziteta u Sarajevu. Da bi spriječio njihov odlazak na strana ratišta, parlament je prošle godine usvojio zakon koji predviđa kazne do 20 godina zatvora za džihadiste i one koji ih regrutiraju.

Na meti i Albanija, Srbija i Kosovo

U siječnju se na optuženičkoj klupi našla prva osoba osumnjičena za regrutiranje drugih za džihad. Riječ je o radikalnom imamu iz Bužima Huseinu Bosniću koji je tijekom rata bio pripadnik jedinice mudžahedina. Bosnić je došao na čelo bosanskih salafista pošto je njihov dotadašnji vođa Nusret Imamović otišao u Siriju krajem 2013. godine, navodi AFP, pozivajući se na obavještajne izvore i američki State department.

Veruje se da je Imamović, čije je ime na listi terorista State departmenta, treći u zapovjednom lancu u Al Nusra Frontu, sirijskom ogranku Al Kaide. Rođaci mladića koji su otišli u Siriju ili Irak, od kojih su neki tamo poginuli, rekli su na suđenju Bosniću da su ti momci prisustvovali njegovim propovjedima. Tužiteljstvo ga tereti također da je primao značajna sredstva neimenovanih pomagača u arapskim državama, prenosi Tanjug.

Francuska agencija ukazuje da su se na meti džihadističkih mreža posljednjih tjedana našle i Albanija, Srbija i Kosovo. U Srbiji i Albaniji je u ožujku vođen sudski postupak protiv 15 muškaraca koji su optuženi za regrutiranje i financiranje dobrovoljaca za rat u Siriji. "Prvi put u regiji se sudi ljudima koji na veoma sofisticiran način pozivaju druge da odlaze na strana ratišta i počine zločine", ističe profesor Ahić i dodaje da je ostalo vidjeti kakav će biti epilog tih suđenja.