Bijeli kruh - nije dobio samo tko nije tražio

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Željko Mirjanić je prije tri godine završio drugi uzastopni mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Tada je počeo primati ''bijeli kruh'', iako ga je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci čekao posao redovnog profesora. Radni odnos je zamrznuo 2006. godine kada je izabran za zastupnika u NSRS-u kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Tajnik  Skupštine Marko Aćić kaže da pravo na plaću po prestanku funkcije ne bi trebali imati poslanici koje čeka drugi posao: ''Tu nema čak ni rasprave zašto oni nisu trebali dobiti. (...) Za njih nije upitno da li će se vratiti, oni se sigurno vraćaju''.

Ipak, tako nije bilo u slučaju profesora Mirjanića. On je svoju radnu knjižicu vratio na Fakultet tek tri mjeseca nakon isteka drugog mandata, iako Zakon o radu RS-a, u čijoj je izradi i sam sudjelovao, predviđa da zamrznut radni odnos može trajati najviše dva mandata. U ta tri mjeseca je iz proračuna dobio skoro 11.000 maraka.

''Bijeli kruh'' je privilegija koju dužnosnicima daje Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a na period od pola godine, pod uvjetom da se ne vraćaju na funkciju, nemaju mirovinu ili posao, a prestaje ako se u tom periodu zaposle ili umirove.

Institucije u RS-u nikada nisu donijele propise kojima bi detaljno uredile ovo pravo, izbjegle eventualne zloupotrebe i ukinule nepotrebnu potrošnju proračunskog novca.

''U svim situacijama gdje su pravna pravila i odredbe nejasne, nedorečene, neprecizne, po prirodi stvari ostaje dovoljno prostora i za zloupotrebe. Ali ta zloupotreba ne mora biti nezakonitost nego biranje bolje opcije'', objasnila je profesorica Radnog prava sa Sarajevskog univerziteta Jasminka Gradaščević-Sijerčić.

Po završetku mandata 2014. godine pravo na ''bijeli kruh'' su iskoristila 53 dužnosnika u NSRS-u, Vijeću naroda i Vladi. Proračun RS-a koštali su skoro 843 tisuće maraka.

Zbog nejasnih pravila novac su dobila i dvojica univerzitetskih profesora, umirovljenik i sedmero privatnika.

Rupa u zakonu za profesora prava

Profesor Željko Mirjanić je zatražio ''bijeli kruh'' nakon što mu građani 2014. godine nisu dali povjerenje za treći uzastopni mandat. Tijekom rada u Skupštini Mirjanić nije napuštao posao na Pravnom fakultetu, već je zamrznuo status redovnog profesora i nastavio predavati po ugovoru o dopunskom radu.

Generalni tajnik NSRS-a Aćić kaže da Skupština nije mogla postupiti drugačije nego Mirjaniću dati ''bijeli kruh'', s obzirom da on nije aktivirao svoj radni odnos na Fakultetu.

''Ja bih se ogriješio da mu nisam isplatio ta tri mjeseca, jer je on, u smislu Zakona i Odluke, bio osoba koja nije imala reguliran radni odnos, u smislu punog radnog vremena, isplaćivanja plaće, poreza i doprinosa na tu plaću''.

Mirjanić je u imovinskom kartonu naveo da je 2013. godine od rada na Pravnom fakultetu i angažmana na ''Banja Luka Collegeu'', čiji je suvlasnik, prosječno zarađivao oko 4.900 KM. Uz to je imao i redovnu zastupničku plaću od oko 3.600 KM. Danas je dekan Pravnog fakulteta, a novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je odbio objasniti zašto je tražio ''bijeli kruh''.

Administrativna komisija NSRS-a mu je odobrila ''bijeli kruh'', ne ispitujući zašto se on odmah ne vraća na Fakultet.

''Iskreno da Vam kažem, mi smo nastavili praksu od ranije da se taj ''bijeli kruh'' daje svima. (...) Možda tu ima nekog vida kolegijalnosti prema poslanicima od članova Administrativne komisije. Nikad, zaista, u praksi i prije mene, nikad nije odbijen ničiji zahtjev'', kaže predsjednica Komisije, zastupnica Demokratskog narodnog saveza (DNS) Spomenka Stevanović.

Komisija je bez ikakve provjere odlučila da ''bijeli kruh'' dobije još 27 bivših zastupnika NSRS-a. Devet članova Komisije koju čine poslanici iz vlasti i opozicije su sve zahtjeve odobrili jednoglasno.

Pisanje knjige uz bijeli kruh

Na sličan način odlučuju i u Vladi RS-a. Bivši ministar prosvjete i kulture Goran Mutabdžija je od siječnja do srpnja 2015. godine primao ''bijeli kruh'', dobivši za to vrijeme skoro 20.000 maraka.

Mutabdžija je od 2009. godine predavač na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a 2013. godine je zamrznuo status. Ni on se nije odmah vratio na posao na Fakultet, već je pola godine primao ''bijeli kruh'' i pisao knjigu. Ministarstvo mu je odobrilo plaću po završetku dužnosti, iako su znali da Mutabdžija ima posao na fakultetu.

Iz Ministarstva su u dopisu CIN-u objasnili da u to vrijeme nisu imali potvrdu da je Mutabdžija aktivirao radnopravni status ili se zaposlio na drugom mjestu. Bivši ministar je rekao da je samo iskoristio pravo koje mu daje Zakon.

Pravnici sa kojima su novinari CIN-a razgovarali smatraju da radni odnos ne može ostati zamrznut i nakon završetka mandata.

''Sve drugo bila bi, po meni, zloupotreba ovlasti rektora, dekana i tome slično. Jer, ako ima nekoga kome je javna funkcija prestala, nema potrebe da on prima javna sredstva. On ima svoj radni odnos koji mu se odmah aktivira. Zovem te na posao - ako nećeš da dođeš, dobivaš otkaz'', kaže odvjetnik Miloš Stevanović.

Tajnik Ministarstva nije naišao na nepravilnosti u ovom slučaju, a ni na Univerzitetu ne vide problem:

''To je za nas čisto. Zašto su oni njemu dali šest mjeseci, a imao se gdje vratiti, to ja ne znam'', kaže za CIN v.d. rektora Univerziteta Stevo Pašalić.

Bolje plaća nego mirovina

Iako u Vijeću naroda RS-a kažu da umirovljenici ne mogu dobiti ''bijeli kruh'', novinari CIN-a su otkrili da je izaslanik Fehret Terzić na ime ove privilegije za šest mjeseci primio skoro 17.500 KM.

''Ovo je jedna klasična pravna praznina u Zakonu koja se mogla tumačiti i ovako i onako jer nigdje striktno nije pisalo da oni koji su ranije stekli (op.a. mirovinu) ne mogu da primaju i nemaju pravo na 'bijeli kruh''', kaže rukovoditeljica Odjela za zakonodavno-pravne poslove Sanela Kovačević.

Dok je primao ''bijeli kruh'', Terzić je imao pravo na mirovine i u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Hrvatskoj. Novinarima CIN-a je rekao da je rješenja o prekidu primanja obje mirovine poslao službi Vijeća i da nije znao da nema pravo na naknadu ako ima zamrznutu mirovinu: ''Nisam znao nit' mi je tko rekao. Sve papire koje su tražili od mene, ja sam im dostavio''.

U Vijeću kažu da imaju rješenje o Terzićevom pravu na mirovinu u FBiH, ali generalni tajnik Dragoljub Reljić nije znao objasniti zašto je Vijeće odlučilo protivno Zakonu: ''Ne mogu nikako da vidim pravnu osnovu na osnovu čega je umirovljeniku dano pravo na 'bijeli kruh'''.

Da je Terzić umjesto ''bijelog kruha'' primao mirovinu, mjesečno bi dobivao oko 480 KM, umjesto skoro 2.898 KM.

Nakon razgovora sa novinarima CIN-a Predsjedništvo Vijeća naroda RS-a je odlučilo da promijeni proceduru dodjele ''bijelog kruha''. Od sada će izaslanici, kao i zastupnici u NSRS-u, pisati Administrativnoj komisiji zahtjev za dodjelu uz koji će priložiti i izjavu o svom radnom statusu. ''Mi ćemo kao institucija biti pokriveni da nismo mi samostalno i bez ikakve druge neke provjere njima omogućili ostvarivanje tog prava'', objasnila je Kovačević.

Tisuće maraka iz proračuna za privatnike

Administrativne službe u institucijama ne provjeravaju da li kandidati za ''bijeli kruh'' imaju druge izvore prihoda, sem ako to nije stalni posao u javnom sektoru u Republici Srpskoj.

''Je li on zloupotrijebio period primanja 'bijelog kruha' pa radio u nekoj privatnoj tvrtki na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o dopunskom radu pa na osnovu toga primao i više, mi ne znamo. Nije nam ta informacija dostupna niti je relevantna za nas'', objašnjava za CIN generalni tajnik NSRS-a Marko Aćić.

Ovakav način rada omogućio je da ''bijeli kruh'' na račun proračuna dobije i sedam privatnika.

Bivši zastupnik iz SNSD-a Goran Mitrović, Rankica Panić iz DNS-a i Dragutin Škrebić iz Narodne demokratske stranke (NDS) vlasnici su privatnih poduzeća i važe za uspješne biznismene.

Svi su tijekom mandata i primanja ''bijelog kruha'' direktorske pozicije u tvrtkama ustupili članovima svojih obitelji. Međutim, i dalje su bili vlasnici tvrtki i njihovog kapitala. Na taj način su izbjegli eventualni sukob interesa.

Škrebić je vlasnik tvrtke ''Škrebić Company'' koja u Tesliću proizvodi obuću. ''Bijeli kruh'' je uzimao dva puta - 2006. i 2014. godine. Posljednji put je iz proračuna dobio skoro 17 i po tisuća maraka.

Na početku drugog zastupničkog mandata 2010. godine poziciju direktora je prepustio supruzi. U 2015. godini, kada je Škrebić primao ''bijeli kruh'', njegova tvrtka je imala dobit od skoro milijun maraka. U imovinskom kartonu na kraju 2014. godine je napisao da poduzeće vrijedi 2,83 milijuna maraka.

Škrebić kaže da mu taj novac nije potreban, ali ga je uzeo jer mu to Zakon omogućava. Uzeo bi ga ponovo, ako mu Zakon dozvoli.

''Državi plaćam poreze i doprinose. Iz tih poreza i doprinosa je taj 'bijeli kruh'. Ja sam taj 'bijeli kruh' zaradio za razliku od nekih drugih koji nisu. I tu je i zakonski i moralno čisto kao suza.''

Isto misli i bivša zastupnica Rankica Panić, vlasnica tvrtke ''Premier'' iz Doboja. Nju je na direktorskoj poziciji u ''Premieru'' zamijenio suprug malo prije nego će ona preuzeti mandat u NSRS-u. Panić je 2010. godine u imovinskom kartonu napisala da tvrtka vrijedi pola milijuna maraka, dok ju je na kraju mandata procijenila duplo vrednijom. Dok je Panić bila zastupnica, njena tvrtka je sa javnim poduzećima sklopila poslove vrijedne najmanje 1,22 milijuna KM.

U vrijeme dok je primala ''bijeli kruh'' Panić je postala vlasnica još jedne tvrtke za posredovanje u trgovini - ''Global Export''. Ona je za pola godine primila skoro 18.000 KM proračunskog novca. Smatra da nije pogriješila, jer je iskoristila svoje pravo te da je novac za te svrhe planiran proračunom.

''Da se mi odreknemo, da se ja kao pojedinac odreknem, onda bih ja trebala da imam informaciju gdje su uložena ta sredstva u proračunu'', kaže Panić.

Njen kolega, bivši zastupnik Goran Mitrović, je u imovinskom kartonu uoči izbora 2014. godine napisao da njegove četiri tvrtke vrijede 16 milijuna maraka.

On je prije političke karijere imao dvije tvrtke - ''Gold-MG'' u Donjem Žabaru i ''Euroinvest'' u Brčkom - koje se bave uzgojem stoke te proizvodnjom i prometom stočne hrane. Rukovođenje tvrtkama je pred lokalne izbore 2008. godine prepustio supruzi Dušanki i suradniku Mići Simićeviću, a on je postao načelnik Općine Donji Žabar. Poslije dvije godine je postao zastupnik u NSRS-u. U periodu mandata osnovao je ''Buffalo-trade'' u Brčkom i postao suvlasnik tvrtke ''Medicus-Vet'' u Ugljeviku.

Dok je Mitrović bio zastupnik, ''Gold-MG'' je tri puta sklapao poslove sa Robnim rezervama RS-a, vrijedne najmanje pola milijuna maraka. U vrijeme kad je Mitrović iz proračuna dobio oko 16.800 maraka ''bijelog kruha'' ova tvrtka je imala dobit od skoro 250 000 maraka. ''Gold-MG'' je u 2015. godini od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a dobio više od 230 000 maraka poticaja.

Kada mu je isteklo pravo na ''bijeli kruh'', Mitrović se vratio na direktorsku poziciju u tvrtki ''Gold-MG''. On nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Za razliku od Škrebića, Mitrovića i Panić koji su se formalno sklonili sa mjesta direktora svojih poduzeća, Ibrahim Kujan iz SDA, Dubravko Suvara iz SNSD-a, Budimir Aćimović iz SP-a i Miroslav Kraljević iz SNSD-a su rukovodili svojim tvrtkama i za vrijeme mandata. Kujan, Suvara i Aćimović tvrde da u vrijeme ''bijelog kruha'' nisu primali plaće u svojim tvrtkama. Za ''bijeli kruh'' ovoj četvorici političara je iz proračuna dano skoro 51.500 maraka.

Generalni tajnik Vijeća naroda RS-a Dragoljub Reljić je svjestan nedostataka propisa koji se odnose na ''bijeli kruh'': ''Mijenjati se nešto mora''.

Sa tim se slaže i generalni tajnik Narodne skupštine RS-a Marko Aćić i kaže da je Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a star i zreo za promjene.

Većina intervjuiranih sadašnjih i bivših dužnosnika kažu da bi podržali ukidanje ove privilegije. Međutim, nitko od njih do sada nije pokrenuo takvu inicijativu.

''Nesreća je što treba da ga mijenjaju oni koji su sami sebi dali pravo'', kaže bivši zastupnik i poslanik Budimir Aćimović.