Tužiteljstvo
Državnim tužiteljima zabranjeno govoriti za medije?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Gordana Tadić, glavna tužiteljica Državnog tužiteljstva, godinama ne dozvoljava tužiteljima ove institucije da komuniciraju sa medijima i da istupaju u javnosti što, prema mišljenju medijskih stručnjaka, doprinosi dodatnom nepovjerenju javnosti u pravosuđe i onemogućavanju medija da adekvatno izvještavaju o radu ove institucije i obavljaju svoj posao, piše BIRN.
Više državnih tužitelja je novinarima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) u neslužbenim razgovorima potvrdilo da im glavna tužiteljica ne dozvoljava da istupaju u medijima.
BIRN BiH je tijekom proteklih godina uputio više zahtjeva i molbi za odobrenje razgovora sa tužiteljima koji rade u Odjelu za ratne zločine, kao i na predmetima terorizma, o temama od važnosti za žrtve ratnih zločina i javnosti općenito, ali ti zahtjevi nikada nisu dobili pozitivan odgovor.
Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo niti na zahtjev za komentar za ovu priču sa pitanjima o zakonskom osnovu da se tužiteljima ne dozvoljava da istupaju u javnosti.
Mehmed Halilović, pravnik i medijski ekspert, kaže da zatvorenost Tužiteljstva BiH prema medijima nije u skladu ni sa zakonom ni sa društvenim obavezama, niti s odgovornošću takve institucije prema interesima javnosti.
Halilović pojašnjava da je Tužiteljstvo dužno povodom svakog zahtjeva da odgovori na isti način.
''Samo onda kada postoje zakonom propisani razlozi oni mogu odbiti takav zahtjev. Generalno moraju dati pristup informacijama u interesu javnosti, ako dolazi u obzir da odbiju neki zahtjev moraju provesti pored ostalog i test javnog interesa što znači da i u slučajevima kada je omogućeno da se neki zahtjev odbije, oni praktično mogu donijeti odluku o pristupu takvoj informaciji kad taj test javnog interesa je preovlađujući i kad to traži'', pojašnjava Halilović.
Arduana Pribinja, reporterka na Al Jazeeri Balkans, kaže da je kronični problem svih medija u BiH zatvorenost Tužiteljstva BiH prema medijima odnosno javnosti.
''To stvara ne samo dodatnu sumnju u sve ono što radi Tužiteljstvo nego stvara nekad i prostor za nerazumijevanje nekih poteza koje vuku i zbog toga možda dolazi do nekog krivog interpretiranja vijesti koje se tiču rada Tužiteljstva BiH. To se svakako njima ne sviđa i oni su nebrojeno puta reagirali na nekakve natpise u medijima ne vodeći računa o tome koliko su sami krivi za to. Upravo smo zbog nedostupnosti i mogućnosti da pristupimo i provjerimo određene informacije nekad prisiljeni objaviti ono što je ispod radara, ono što nije provjereno ili nekad ono što i nije točno'', govori Pribinja.
Tadić je imenovana za vršiteljicu dužnosti glavnog tužitelja krajem rujna 2016. godine, nakon suspenzije tadašnjeg glavnog tužitelja Gorana Salihovića zbog disciplinske tužbe i istrage koja je tada protiv njega vođena. U prosincu 2019. godine imenovana je za glavnu tužiteljicu Državnog tužiteljstva u šestogodišnjem mandatu.
Ona je promijenila dotadašnju praksu istupanja tužitelja u javnosti. BIRN BiH i drugi mediji ranije su imali priliku razgovarati i citirati državne tužitelje.
''Nitko ne spori potrebu i neophodnost da Tužiteljstvo tijekom osjetljivih segmenata svog rada ne može informirati javnost o toku istrage i slično, međutim istovremeno postoji čitav niz pitanja u kojima bi i u cilju efikasnosti istražnih radnji bilo od interesa i Tužiteljstvu i javnosti da građani budu upoznati sa onim što radi Tužiteljstvo'', kaže Pećanin.
Tužiteljstvo je svoju praksu apsolutne zatvorenosti objavljivanja informacija o toku istrage djelimično promijenilo tijekom istrage u predmetu “Respiratori” objavljujući rezultate vještačenja. Javnost su o tome obavijestili putem saopštenja, ali se tužitelji koji rade na ovom aktivnom ili predmetima koji su pravosnažno završeni i dalje ne oglašavaju.
Dženana Halimović, novinarka ureda Radija Slobodna Evropa u Sarajevu, ističe da informacije koje dobijaju novinari idu jednosmjerno.
''Iz Tužiteljstva BiH dobivamo informacije putem njihovog glasnogovornika i ne možemo nikako doći do tužitelja koji postupaju u određenim predmetima. Razumijem da se o stvarima koje su u toku i koje su od interesa za istragu ne mogu govoriti, međutim tu postoji jedna stvar koja se zove interes javnosti zbog kojih bi recimo određeni tužitelj mogao da govori recimo o načinima, praksama o svemu onome što ne utječe ni na njegovu pristrasnost'', kaže Halimović.
Poseban interes javnosti poštuju kantonalni i okružni tužioci
Admir Arnautović, glasnogovornik Kantonalnog tužiteljstva u Tuzli, smatra da ne postoji niti jedan zakonski niti podzakonski akt koji bi spriječio tužitelje da surađuju sa medijskim redakcijama u predmetima koji su od posebnog interesa javnosti.
''Mi naravno imamo i odjel za odnose s javnošću i većina komunikacije sa novinarima se odvija preko odjela. Međutim, u većem broju situacija su i tužioci, u zavisnosti od toga u kojoj fazi je predmet, izlazili u susret medijskim redakcijama, novinarima i davali su izjave odnosno određene relevantne informacije o radu na predmetima koji su od posebnog interesa javnosti. Mi imamo veći broj određenih akata koji su interni akti Tužiteljstva, strategije, pravilnici, uputstva koji zapravo tužitelje usmjeravaju u tom pravcu da surađuju sa različitim grupama javnosti, uključujući naravno i medije'', kaže on.
Arnautović naglašava da je za Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona važno načelo transparentnosti i da se poštuje faktor javnosti.
Irena Marjanović-Čavkić, glasnogovornica Tužiteljstva Unsko-sanskog kantona, kaže da je ova institucija opredijeljena da učini svoj rad što dostupnijim javnosti, između ostalog i kako bi ojačala povjerenje u rad ove institucije.
''Za ostvarenje ovog cilja naročito je važan proces interne komunikacije između rukovodstva, postupajućih tužitelja i glasnogovornika i njihov timski rad, pravovremeno dijeljenje informacija, otvorenost u informiranju, te jednako postupanje prema svim medijima i drugoj zainteresiranoj javnosti. Dosljedna primjena ovih principa nam je od izuzetne važnosti, te smatramo da je ista prepoznata od strane javnosti'', govori Marjanović-Čavkić.
Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu je kao jedan od svojih strateških ciljeva u 2020. godini odredilo transparentnost u radu kako bi se približili samim građanima i ojačali njihovo povjerenje, objašnjava Neven Kramer, glasnogovornik ovog tužiteljstva.
''Donesen je taj cilj kako bi se što više informacija plasiralo u javnost o samom radu. Kada su u pitanju posebni predmeti ili poseban interes javnosti može se desiti takođe da postupajući tužitelj ili još eventualno i glavni tužitelj istupaju u javnost'', kaže on.
U Hrvatskoj tužitelji istupaju u medijima, ali to se ne događa često, navodi Marin Dešković, novinar ''Jutranjeg lista''.
''Tužitelji daju izjave i nakon suđenja, ali se uglavnom komunikacija sa medijima odvija putem priopćenja na web stranici tužiteljstva ili glasnogovornika. Mislim da bi bilo bolje za informiranje javnosti kada bi tužitelji češće neposredno komunicirali s novinarima, što je mogućnost koju obrana odnosno odvjetnici koriste i što onda stavlja tužitelje u neravnopravan položaj'', smatra Dešković.
Jelena Diković, novinarka lista ''Danas'', kaže da je ''suradnja medija'' sa Tužiteljstvom za ratne zločine u Srbiji vrlo slična situaciji u Tužiteljstvu BiH, nakon što je srbijansko tužiteljstvo dobilo glavnu tužiteljku Snežanu Stanojković koja je naslijedila Vladimira Vukčevića.
''Vladimir Vukčević je uvijek bio raspoložen da daje izjave za medije, ako ne on, onda je tu bio glasnogovornik Bruno Vekarić. Ovih posljednjih dve-tri godine nema suradnje s medijima. Tužiteljstvo za ratne zločine je potpuno zatvoreno. Sve informacije koje dobijamo, dobivamo na neslužben način, jer tužitelji naravno ne daju izjave'', kaže Diković.
Korner naglašava da je saradanja s medijima neophodna
Od kada je imenovana za vršiteljicu dužnosti a potom i službeno za glavnu tužiteljicu, Gordana Tadić je održala svega jednu konferenciju za medije. Tijekom njenog mandata drugi tužitelji nisu održavali takve konferencije.
Korner je također navela da je posao glavnog tužitelja da između ostalih surađuje i sa medijima. Iz službe za odnose sa javnošću Tužiteljstva nerijetko medije u priopćenju obavijeste o sastancima glavne državne tužiteljice, ali ona rijetko daje intervjue medijima. Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na zahtjev BIRN-a BiH za intervju sa Tadić poslan polovinom rujna. Boris Grubešić, glasnogovornik tužiteljstva, u jednom od odgovora na zahtjev je naveo kako je glavna državna tužiteljica kazala da je BIRN-u BiH “već dala tri-četiri intervjua u posljednje dvije godine”.
Iz Tužiteljstva BiH nerijetko uopće ne odgovore na medijski upit.
Novinarka Halimović naglašava da novinari zbog zatvorenosti Tužiteljstva ne mogu prenijeti građanima informacije koje ih zanimaju.
''Ljudima je vrlo važno da vide i da čuju ljude koji sudjeluju u samom procesu. Mi vrlo često imamo tu situaciju da zovemo bivše suce, bivše tužitelje ili vrlo rijetke ljude koji istupaju u javnosti što opet na neki način utječe dijelom i na kredibilitet kako samih institucija tako i onoga što mi kao novinari govorimo”, kaže Halimović.
Pećanin smatra da u Tužiteljstvu BiH ne postoji ni znanje ni svijest s jedne strane o važnosti medija, a s druge strane o principima samog funkcioniranja i zadovoljavanja potreba medija za informacijama koje bi bile na taj način prenesene u javnosti.
''Mislim nažalost da se ne radi tu samo o neznanju, mada i njega ima jako puno, već i o pokušaju da se pokrivanjem i onemogućavanjem dobivanja informacija o radu Tužiteljstva na neki način pokušavaju sakriti slabosti i nezakonitosti u radu tog Tužiteljstva koje za vrijeme mandata aktualne tužiteljice postaje nažalost dio problema, a ne dio rješenja stanja u pravosuđu, a na kraju krajeva i u obračunu u borbi protiv organiziranog kriminala”, kaže Pećanin.
U prvom izvještaju sutkinje Korner iz 2016. godine, ona je navela kako je njenim razgovorima sa tužiteljima Odjela za ratne zločine za potrebe izvještaja prisustvovala Tadić, kao tadašnja šefica ovog odjela. Odgovarajući na pitanja BIRN-a BiH tokom predstavljanja novog izvještaja u rujnu 2020. godine, Korner je navela kako ima utisak da tužitelji s kojima je obavila razgovor za ovaj izvještaj nisu bili spriječeni da otvoreno odgovore na njena pitanja, iako je razgovorima prisustvovala osoba za koju vjeruje da je iz Ureda glavnog tužitelja.
