I raste svakim danom
Broj korisnika javne kuhinje u Mostaru u samo mjesec dana skočio 20 posto
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Posljednja poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u zemlji. Zahtjeva je svakim danom više, a s obzirom na najavljena poskupljenja u 2022. godini, u organizacijama koje brinu o osobama u stanju potrebe pribojavaju se da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti svima.
Neprestana poskupljenja u Bosni i Hercegovini uteg su oko vrata i onima s prosječnim primanjima, a pravo pitanje je kako građani bez prihoda ili oni s minimalnim plaćama i penzijama uspijevaju preživjeti. Broj korisnika javnih kuhinja u Mostaru posljednjih mjeseci rapidno raste, piše BHRT.
70 zahtjeva dnevno
"To je povećanje sigurno od 20 posto. Tu je 50, 60 do 70 ljudi koji zovu ne na mjesečnoj bazi. Svakih deset dana imamo po 70 zahtjeva za uključenje u kuhinju", kazao je tajnik Crvenog križa Grada Mostara Alen Kajtaz.
Najavljena poskupljenja električne energije gospodarskim subjektima, koja bi uzrokovala i ostala poskupljenja, sasvim sigurno bi se reflektirala i na život običnog čovjeka.
"Sve brojke i statistički pokazatelji govore da će rast korisnika biti proporcionalan rastu cijena. Ljudi ostaju bez posla. Dosta ljudi se ne snalazi u ovom periodu. Nažalost, takva je situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini", upozorava Kajtaz.
Aktivisti Udruženja "Zajedno za naš grad" iz Mostara svakog dana dostavljaju obroke na kućne adrese korisnicima u stanju potrebe. Divljanje cijena otežalo je i njihov rad.
"Ne vratimo nikoga. Obiđemo potencijalne korisnike toplog obroka i vidimo kakvo je stanje, te ako su stvarno za topli obrok – nastojimo ih uvrstiti da dobivaju dnevno makar jedan obrok. Sigurno je 20 posto porasla potražnja za toplim obrocima, a sigurno 50 posto je povećan broj korisnika paketa hrane u odnosu na prošlu godinu", ističe Sabina Merdan iz Udruge "Zajedno za naš grad".
Sve manje donacija
Nova poskupljenja i dodatno otežavanje uvjeta u kojim se živi, bosanskohercegovačko društvo vodi ka katastrofi, smatraju sociolozi.
"Nažalost, mi tonemo sve dublje i dublje. Dogurali smo dotle da nam otvaranje javnih kuhinja postane društveni događaj koji zauzima važno mjesto u našim informativnim emisijama. Nedavno sam pročitao informaciju da je otvorena javna kuhinja za bebe. Molim vas lijepo. Mislim da je to nevjerojatna tragedija i katastrofa", smatra sociolog Marko Romić.
Mostarski Crveni križ dijelom se financira iz gradskog budžeta, dok ostale kuhinje opstaju zahvaljujući projektima, doniranim novcem i donacijama u naturi koje dobiju od sugrađana. Značajne su dosad bile i donacije iz inozemstva, kojih je u vremenu pandemije, nažalost, sve manje.
Manje donacija iz inozemstva znači i otežan rad za javne kuhinje u Mostaru, ali bez obzira na tešku situaciju, nijedna od njih ne oskudijeva uz zajedničku poruku da nitko neće ostati gladan.
