Dan utemeljenja
Mostar traži svoj datum
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara predloženo je da se proglasi i dan utemeljenja Grada Mostara.
Ivan Zelenika, predsjedavajući Gradskog vijeća predložio je da se utemelji ovaj dan, komentirajući da je Mostar rijetka jedinica koja nema svoj definirani grad.
Kao datum osnutka predložen je 3. travanj, gdje se Mostar prvi put spominje upravo na ovaj datum u Dubrovačkom izvještaju 1452. godine.
Datumi su razmatrani i na radnim tijelima Odbora za odlikovanje i priznanja.
Irma Baralija je rekla da nije u redu da HDZ postavlja i ovu temu i da treba pozvati povjesničare i profesore da se uključe, s obzirom na važnost ove teme za naš grad, pozvala je da ova odluka bude donesena iz jedne šire perspektive u koju će biti uključena i javnost.
Zelenika je rekao kako je pak zabrinjavajuće da Baraliji smeta što inicijativa dolazi iz reda HDZ-a BiH.
Baralija je odgovorila kako joj ne smeta da inicijativa dolazi iz HDZ-a nego da se nastoji prisvojiti nešto čemu se treba dati širi kontekst.
Predsjedatelj Vijeća Salem Marić u konačnici je rekao kako je ovo preozbiljno pitanje da bi se na njega ovako trošilo u sklopu vijećničkih pitanja.
U pisanim dokumentima Mostar se prvi put spominje 3. travnja 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim pismima nazivaju malim naseljem s dvije kule oko drvenog mosta učvršćenog lancima.
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV. stoljeća, vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. Kula Herceguša je sagrađena neposredno uz kulu Taru. Služila je u obrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme herceg Stjepana, po kome je dobila i ime. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule, ranije su pisali mediji.
Dubrovački izvještaj od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvješću stoji: ''ha preso quello di … Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je … Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi). Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko Neretve na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.
Mostar je po jednim autorima dobio ime po mostarima, čuvarima mostova na obalama Neretve, a po drugima po dvjema kulama koje su se u narodu zvale mostare.
Radoslav Dodig u svom ''Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu'' navodi da postoji mišljenje da se u nazivu Mostar krije slavenska preoblika ilirskog naziva Martar.
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prapovijesnom vremenu, pišu povjesničari, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba.
